Page 71 - STAV broj 234

Ne prođe brzo nakon prvih
radionica programiranja,
a djeca već počinju tražiti
različita rješenja za
probleme, razvijati nove
strategije za stare probleme,
misliti na malo drugačiji
način. Da, možda je to
upravo najbitnije što djeca
nauče – pored probuđene
ljubavi prema robotici i
programiranju – to kako
rješavati probleme
svakim danom raste. Roditelji žele da im zabavu i slično. Na STEM akademiji slu- stvari, pa čak i pričaju. Podjednako vole
se djeca zabave a da u isti čas nauče i ne- že se edukacijskim robotima kakvi su fazu dizajna i konstrukcije robota, kao i
što korisno. “Veliki broj roditelja koji je “Lego WeDo 2.0”, “Lego Mindstormms fazu programiranja. Sve u vezi s roboti-
doveo djecu u ‘Sinapse’, na radionice ro- EV3”, “mBot” i roboti STEMI, a u cilju ma ih fascinira, a njihovoj mašti nema
botike i programiranja, nakon prvog dana razvoja robotske pismenosti te stjecanja kraja kada im se zada izrada samostalnog
uopće ne pita šta smo radili, jer vide osmi- novih znanja i vještina koje se ne stječu projekta s nekim robotskim setom. Veći-
jehe i neku probuđenu želju u djeci. A to tradicionalnim obrazovanjem, a koja su nom kažu da bi željeli imati robota koji
se ponavlja iz dana u dan, bez obzira na djeci nužna u digitalnom dobu. će im rješavati zadaću ili spremati stva-
to jesmo li radili na pikselima ili na ma- “Razlika od nekadašnjih i sadašnjih ri umjesto njih, što pokazuje da su djeca
šinskom jeziku, ili smo igrali nogomet s robota nalazi se u činjenici da danas ro- već u tom uzrastu svjesna da im roboti-
robotima, ili smo programirali, ili glumili boti i ljudi postaju ravnopravni partneri, ka omogućava da dizajniraju uređaje koji
robote”, kaže Omerović. odnosno roboti imaju veći stepen umjet- će ih osloboditi manualnih ili neželjenih
Pojašnjava da je djeci najprijemčiviji ne inteligencije, a putem pametnih uređa- poslova”, govori Mujačić.
vizualni programski jezik, u kojem nema ja mogu komunicirati s ljudima i drugim Ističući da će do 2025. godine 80%
mnogo pravila i sintaksi, a nauče se osno- uređajima. Robotika ne uči djecu samo o poslova zahtijevati STEM vještine, a da
ve programiranja. robotima, to je set znanja koja počinju od samo 16% studenata diplomira u STEM
Kao jednu od najvećih koristi za djecu, fizike, kretanja, mehanike, logike zupča- oblastima, Mujačić govori da su kroz
Omerović navodi način razmišljanja koji nika, poluga, osovina, znanja koja angaži- iskustvo STEM akademije u Tuzli i Brč-
donose robotika i programiranje. “Ne pro- raju dijete da radi rukama, uči ga pritom kom uvidjeli da su roditelji itekako svje-
đe brzo nakon prvih radionica programi- urednosti, pedantnosti, kreativnosti, do- sni kako time pripremaju svoju djecu za
ranja, a djeca već počinju tražiti različita mišljatosti. Robotika na kraju završava na izazove digitalnog doba.
rješenja za probleme, razvijati nove stra- programiranju, setu naredbi koje upućuju Kroz programiranje djeca uče jezik
tegije za stare probleme, misliti na malo robota kako da postupi kada nečega ima, digitalnih uređaja, što obično započinje
drugačiji način. Da, možda je to upravo nema, kada je nešto veliko, malo, crveno, usvajanjem pojmova algoritma, koriste
najbitnije što djeca nauče – pored probuđe- plavo, mokro ili suho”, kaže Mujačić, isti- vizualna okruženja za programiranje
ne ljubavi prema robotici i programiranju čući da se na ovoj akademiji trude kod dje- prilagođena različitim uzrastima, te za-
– to kako rješavati probleme. Odjednom ce najprije probuditi interes za robotiku, a vršavaju razvojem aplikacija direktnim
jedan problem ima više rješenja, različitih, zatim unapređuju njihove vještine u nauci, pisanjem koda u programskim jezicima.
neka bolja od drugih, neka komplicirana, inžinjerstvu, tehnologiji i uče ih osnova- Kako kaže Mujačić, smatra se da će u vrlo
neka jednostavna, neka koja rješavaju i ma kodiranja. Rade projekte poput robota bliskoj budućnosti nestati potreba za svim
druge probleme, neka koja rješavaju samo koji prikazuju metamorfozu žabe, robota rutiniranim zanimanjima koja ne podra-
druge probleme, ali su i to rješenja”, kaže pčele, rovera za istraživanje Marsa, trkaćeg zumijevaju ozbiljniju kreativnost radni-
Omerović, te dodaje da zato poziva sve automobila, alarma, detektora zemljotresa, ka. “Softver će uspješnije voditi parnicu
roditelje da se potrude da njihova djeca bicikla, helikoptera za spašavanje i slično. u sudnici od školovanog advokata, roboti
prije svega zavole robote i programiranje Djeca od deset godina uče se korištenju će voditi hirurške tretmane, automobili
kako bismo sutra imali i dizajnere, i pro- “mBota”, najpopularnijeg edukacijskog ro- će nas sigurnije voziti bez vozača nego s
gramere, i one koji upravljaju, i one koji bota koji daje neograničene mogućnosti da njim, a pritom će sve to obavljati jeftini-
se koriste robotima. djeca nauče STEM (Science, Technology, je. U budućnosti će naša djeca zarađivati
U Tuzli postoji Visoka škola računar- Engineering, Mathematics). Izgled “mBo- kreirajući takve softvere. Naš je zadatak
stva i poslovnih komunikacija “eMPI- ta” moguće je promijeniti lego-kockicama, da pripremamo novu generaciju digital-
RICA STEM”, akademija čija voditelji- što otvara vrata neograničenog svijeta ma- nih kreatora. Sistem obrazovanja onakav
ca Samra Mujačić podsjeća da su roboti šte i kreativnosti djeteta. Tu rade projekte kakav poznajemo ovdje više ne funkcio-
automatizirani uređaji koji se sastoje od poput detektora požara, robota koji prati, nira, skup fiksnih znanja koja djeca stje-
konstrukcije, odgovarajućeg pogona, autonomnog vozila, robota koji izbjegava ču u školi više nisu dovoljna, a neka neće
senzora i upravljačkog uređaja, te da se prepreke, čisti prostoriju i slično. biti korisna za desetak godina u svijetu
koriste u industriji, svemirskim istraži- “Djeca i mladi bez iznimke vole robo- u kojem će današnja djeca privređivati”,
vanjima, edukaciji, za kućanske poslove, te jer se oni kreću, svijetle, plešu, pomiču kaže Mujačić. n

STAV 29/8/2019 71