Page 59 - STAV broj 424

oD čoVjekoVa prijatelja Do njegoVa Druga
Poznat je način tvorbe prisvojenih pridjeva dodavanjem sufiksa, D. ženinu, A. ženina / ženino...; odnosno: N. ženina – G. ženine,
kao i to da u bosanskom jeziku postoji više načina tvorbe. Je- D. ženinoj, A. ženinu...
dan od modela tvorbe jeste i pomoću sufiksa: -ov- i -in-, koji se U jezičkoj praksi došlo je do utjecaja deklinacije određenog vida
dodaju na osnove muškog i srednjeg te osnove ženskog roda. na neodređeni, pa se češće javlja promjena: N. čovjekov / čovje-
Tako se od imenice čovjek tvori pridjev: čovjekov (prijatelj), čo- kovo – G. *čovjekovog, D. *čovjekovom, A. *čovjekovog..., odno-
vjekova (ćud), čovjekovo (dijete), odnosno mogu se formirati i sno: N. ženin / ženino – G. *ženinog, D. *ženinom, A. *ženinog...
primjeri iz drugih „bezbrojnih“ osnova: djetetov (otac), djeteto- Neki narodni govori i danas čuvaju ovu paradigmatsku razliku,
va (majka), djetetovo (mače), odnosno ženin (muž), ženina (pri- iako u razgovorom jeziku sve više prevladava „nepravilna“ de-
jateljica), ženino (dijete). Svi navedeni oblici pridjeva formalno klinacija, dok standard jasno propisuje da je normativno pri-
pripadaju kategoriji tzv. pridjeva neodređenog vida, pa se nji- hvatljiva samo promjena po kriteriju neodređenog vida, tako da
hova deklinacija vrši kroz imeničku paradigmu, dok se pridjevi može biti samo: Vidio sam čovjekova prijatelja, a ne: Vidio sam
određenog vida dekliniraju po zamjeničkoj. Otuda proizlazi da *čovjekovog prijatelja; ili: Idem sa ženina posla, a ne: Idem sa
se gornji pridjevi na -ov- i -in- dekliniraju na sljedeći način: N. *ženinog posla...
čovjekov / čovjekovo – G. čovjekova, D. čovjekovu, A. čovjeko- Ista analogija primjenjuje se i na druge primjere riječi, npr. nje-
va / čovjekovo...; odnosno: N. čovjekova – G. čovjekove, D. čo- gov, nje(zi)n, njihov itd.: njegova, njegovu...; njezina, njezinu...;
vjekovoj, A. čovjekovu... Isto tako: N. ženin / ženino – G. ženina, njihova, njihovu...

nisam ništa mogao poznaVajući njega

Nerijetko se može primijetiti nestandardna upotreba nekih glagol- poznavši. Međutim, da bi se dobila nesvršenost, poseže se za
skih priloga tipa: poznavajući, pregledavajući, preprodavajući i sl. dodavanjem infiksa -va-, što uzrokuje oblik *znavati, koji je nor-
Odakle dolaze greške, iz koje dubinske misaone jezičke strukture? mativno neprihvatljiv, iako je potvrđen i pravilan oblik poznavati,
Glagolski prilozi tvore se od oblika 3. lica množine prezenta glagola koji iz kojeg se formira glagolski prilog poznavajući, iako je dovoljno
se mijenja i na koji se dodaje nastavak -ći, npr. gledati: (oni) gledaju samo: poznajući. Zapravo, neka normativna rješenja mogu biti
> gledaju-ći > gledajući; čitati: (oni) čitaju >čitaju-ći > čitajući itd. predmet sporenja među lingvistima, tako da je za neke prihvat-
Nadalje, glagolski prilog sadašnji, što je izuzetno važno, tvori se od ljiv oblik poznavajući, dok je za druge prihvatljiv samo poznajući.
glagola nesvršenog vida i često se može dogoditi da govornik „po- Oblik poznajući, iako je manje rasprostranjen u govornoj praksi,
griješi“ glagolski vid, nesvjesno misleći da se radi o svršenom vidu, normativno je prihvatljiviji zbog toga što u ovom obliku dolazi do
najčešće zbog nekih prefiksa ili eventualno sufiksa, iako ustvari može duljenja vokala a u korijenu zna- te tako utječe na stvaranje ne-
biti posrijedi nesvršeni vid, pri čemu utjecaj na ova kolebanja dodat- svršenog vida, iz čega proizlazi njegova „pravilnost“. Slična je si-
no može imati i činjenica da se u nekim slučajevima radi o dvovid- tuacija i s oblicima preprodajući, pregledajući i sl., što potvrđuje
skim glagolima. Primjeri za to jesu neki gore na početku spomenuti. duljenje vokala u korijenu koje omogućuje stvaranje nesvršenosti
Npr. znati je glagol nesvršenog vida, i dodavanjem npr. prefik- vida. Naravno, pitanja ovog tipa i dalje će se umnožavati i rojiti, a
sa po- tvori se svršeni vid, što potvrđuje glagolski prilog prošli: bilo je i bit će sporenja. Vrijeme će svoje reći.

unajmiti ili iznajmiti stan, saD je pitanje

Nerijetko se dogodi miješanje ovih dvaju oblika. Zapravo, postoji tenden- posjedovati“, dok prasl. *jęti znači „uzeti“, čime se uspostavlja
cija da se kod govornika češće javlja oblik iznajmiti u značenju „unajmi- semantički odnos između uzimanja i imanja, jer kad se nešto
ti“. Tako mi nedavno jedan prijatelj, koji je tražio stan u Sarajevu, veli da uzme, onda se to i ima, posjeduje. Pored toga, ove su riječi
je iznajmio stan na Grbavici. Ja ga upitah je li iznajmio ili unajmio, a on izvedene preko imenice najam, a pokazuju značenjsku pove-
se prenu pa reče da je ipak unajmio. Dakle, jasno je da prefiksi odre- zanost s drugim riječima koje se izvode iz ove lekseme. Iz toga
đuju semantiku ovih dvaju oblika. Iznajmljuje se ono što se izdaje, daje se može vidjeti da se porijeklo ovdje tretiranih leksema unajmiti
na posuđivanje u zamjenu za novčanu nadoknadu, dok se unajmljuje i iznajmiti razvija na sljedeći način: iz-na-j(a)m-i-ti < *iz-na-jьm-
ono što je potrebno za korištenje onome ko će platiti ono što je unaj- i-ti, što znači „izdati, izdavati, dati pod najam za nadoknadu“,
mio od druge osobe u zamjenu za plaćanje datog objekta, date stvari. odnosno u-na-j(a)m-i-ti < *u-na-jьm-i-ti, što znači „uzeti pod
Korijen ovih riječi čini prasl. korijen *jьm-ti, što je dalo *jęti, najam za nadoknadu“.
a u vezi je sa savremenim oblikom jamiti, što znači „imati, Eh sad, ko je jamio, jamio!

STAV 21/4/2023 59