Page 67 - STAV broj 424

imala je četiri sobe s po deset kreveta,
ordinaciju, prijemnu ambulantu, kuhinju i
sobu za bolničare. nije joj bio suđen dug vijek,
jer bijaše to vrijeme ubrzanog tehnološkog
napretka pa su posljednji pacijenti primljeni
u njoj dvanaest godina kasnije, a i sama riječ
„hastahana“ bila je odavno staromodna.

Jugoslaviji, tu titulu ponese Ševala Zildžić, udana Iblizović, koja
je 1931. godine diplomirala medicinu u Zagrebu.
Pa ipak, da mu se kako-tako oduži, historija će njenog oca
– dakle, vraćamo se Mehmedu Šerbiću – ubilježiti u svoje za-
mršene rukopise još i kao autora prve knjige o hirurgiji u Bosni
(pisana je na turskom i zove se Propisi o hirurgiji, ili pak Prva
sveska rukopisa o ranarstvu, i u njoj će iznijeti svoja iskustva o
bolovima njenih pacijenata, niti o uspjesima i neuspjesima nje- liječenju rana za vrijeme ustanka protiv okupacije), i ubilježit
nog liječnika. Niti ćemo se više bespoštedno bacati u bunare ma- će ga, što je nama daleko važnije – jer govori o njegovom duhu,
štenjske, jer otuda ne možemo iznijeti ništa što bi nam poslužilo a, s druge strane ima onih hroničara koji tvrde da nije bio autor
kao dokaz da se ono o čemu pričamo zbiljski i dogodilo. Zadovo- spomenute knjige već tek njen urednik – ubilježit će ga, dakle,
ljit ćemo se tek šturim opisom i dati riječ historičarima: imala je historija, ili preciznije historija bosanskog sufizma, tesavvufa,
četiri sobe s po deset kreveta, ordinaciju, prijemnu ambulantu, bosanskih tarikata, kao jednog od šejha tuzlanske nakšiben-
kuhinju i sobu za bolničare. Nije joj bio suđen dug vijek, jer bi- dijske tekije, a Tuzlaci će mu se odužiti tako da će Strmi sokak
jaše to vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka pa su posljednji nazvati po njemu – Ulica Mehmeda Šerbića. „Da“, i danas se
pacijenti primljeni u njoj dvanaest godina kasnije, a i sama riječ tako zove. n
„hastahana“ bila je odavno staromodna – i riječ kojom smo nazvali
tu njenu osobinu bijaše već za staro gvožđe, a u modi već je bila
riječ „izvan mode“, ali ona koja dođe iz francuskog, „demode“
(sve ovo, naravno, ne navodimo kako bi se gradili pametni, već
da pokažemo kakvom su se brzinom stvari mijenjale – takvom Bajram šerif
da ni sam jezik nije uspijevao sve da ih, njih, promjene, uspješno
i na vrijeme pohvata). Ali vratimo se historijskim činjenicama.
Dakle, 1886. godine Tuzla je dobila novu bolnicu, izgrađena je
na Kojšinu. Nije to više bila hastahana, a niti bolnica, već, po mubarek olsun!
najnovijoj modi, zvali su je „špital“.
Hastahanu su još dugo zvali tako, mada je sada iz nje, umje-
sto jauka bolesnih ljudi, dopirala cika djece, psovke ljutih oče-
va, fijuk kaiša u njihovoj ruci, brižan glas majki, mirisi peče-
nih paprika, pregorjelog hljeba, provarenog mlijeka, iskipjelih
turšija, sve ono što bi dopiralo iz svake druge stambene zgrade.
I danas je, ovakvu, napuštenu i skrajnutu, zovu hastahana. Na
njenom zidu postavili su spomen-ploču da se zna i dobro upamti
da je ovo prva tuzlanska bolnica, bez obzira na to što ona, po svoj
prilici, bijaše samo prelazno rješenje, jer, ruku na srce, i da se nije
smijenilo carstvo u onih dvanaest godina, koliko se u njoj liječiše
bolesnici, zasigurno bi izronila odnekud potreba da se sagradi veća
i modernija bolnica od ove. A Mehmedu Šerbiću, Hadžiefendiji,
kazuju hroničari, nova vlast, bez obzira na toliko iskustvo, nije
priznala diplomu stečenu u Istanbulu, pa, ako je htio da liječi bo-
lesnike i da radi u novoj bolnici i prima državnu platu, morao je u
Beč, da ondje nostrificira, kako se to danas kaže, istanbulsko čage.
Uprkos tome što je obavio i tu formalnost, te uspješno di-
plomirao četiri godine nakon što je počela s radom tuzlanska
hastahana, historija ga neće zabilježiti kao prvog muslimana
iz Bosne koji je diplomirao medicinu u Beču, već će čekati pu-
nih trideset i jednu godinu, sve do Mustafe Denišlića, koji to
učini 1905. godine.
Ali zato, kada smo već kod isticanja bosanskih prvaka, ili
bi bolje bilo reći pionira, na području medicine, njegova kćer-
ka Hiba Šerbić, udana Ramadanović, bit će prva muslimanka
koja je diplomirala medicinu u Beogradu, a samo osam godina Rudnici mrkog uglja “Banovići” d.d. Banovići
dijeliše je od titule prve muslimanske doktorice u Kraljevini

STAV 21/4/2023 67