Page 75 - STAV broj 319

u filozofiji i u medicini”, piše Imamo-
vić. Ipak, istaknuli bismo da je, uprkos
nesumnjivoj tačnosti Imamovićeve tvrd-
nje, s ovim brojem časopisa na izuzetan
način predstavljena misao i utjecaji Ibn
Sine na svjetsku historiju ideja. Nekoli-
ko izuzetnih tekstova zaslužuju posebnu
pažnju: Nasrov tekst o Ibn Sininoj vje-
rovjesničkoj filozofiji, pregled rubaija
Ibn Sine iz pera Elvira Musića i tekst
Harisa Dubravca o djelima Ibn Sine u
prijevodima na južnoslavenske jezike –
istinska bibliografija koja svjedoči Ibn
Sininu prisutnost na našem tlu. Među-
tim, za širu čitalačku publiku dragocjen
je također tekst Seyyeda Hosseina Nasra
Opći pregled Ibn Sinaove misli.

PJEŠKE PREKO PUSTINJE
Ibn Sina (Abū ‘Alī al-Ḥusayn ibn
‘Abdallāh ibn Sīnā, 980–1037), islamski
filozof, naučnik i liječnik, na Zapadu je
poznat kao Avicena, a na Istoku pone-
kad kao Bū ‘Alī (sin ‘Alija) pa i kao Šej-
hul-rais (najistaknutiji među mudrima).
Ibn Sina, kako piše Nasr, rodio se u per-
zijskom gradu Buhari u ismailijskoj po-
rodici posvećenoj nauci. Pokazao je ne-
vjerovatnu prijevremenu zrelost pa je u
ranoj mladosti naučio Kur’an i savladao
religijske znanosti. U dobi od šesnaest
godina već je bio poznat kao liječnik Turbe Ibn Sine
te je u tom svojstvu dobio pristup kra- u Hamedanu
ljevskoj samanijskoj biblioteci na-
kon uspješnog liječenja Nūḥa ibn Od ovog odlaska pa nadalje Ibn Si-
Manṣūrama, samanijskog princa. nin život obilježile su putešestvije od
Marljivo proučavanje u ovoj izu- jednog grada do drugog te bi radio ili
zetno bogatoj biblioteci omogućilo kao dvorski ljekar ili, povremeno, kao
je Ibn Sini da savlada druge nauke, državni službenik. Neko je vrijeme
uključujući i metafiziku, tako da je putovao Horasanom, pa je zatim oti-
na kraju svog života mogao spome- šao do Rejja, do jednog od bujevićkih
nuti u svojoj autobiografiji da nije dvoraca, a odatle do obližnjeg Kazvi-
znao tad više od onoga što je znao u na. Međutim, piše Nasr, nijedan od
osamnaestoj godini. ovih gradova nije mu daop podršku
“On je bez sumnje najvažniji sa- koja bi mu omogućila miran naučni
mouki učitelj u islamskoj filozofiji i život kakav je tražio, stoga je prihva-
medicini, gdje se snažno naglašava tio poziv jednog bujevićkog princa,
stalno prenošenje znanja s učitelja na Shamsa al-Dawlata, da ode do Ha-
učenika. U dobi od dvadeset i jednu medana u zapadnoj Perziji. Ondje
godinu Ibn Sina je već postao nada- je stekao naklonost vladara postavši
leko poznat liječnik i naučnik čije su glavni dvorski liječnik pa čak i ve-
usluge izbliza i izdaleka tražili prin- zir, uslijed čega se morao suočiti s
čevi i kraljevi, uključujući Mahmu- političkim spletkama i zbog čega je
da od Gazne, koji je zauzeto Buharu jednom bio pritvoren. Godine 1022,
u tom vremenu. Ali, Ibn Sina osje- nakon smrti Shamsa al-Dawlata te
ćao je određenu nenaklonost prema uslijed velikih poteškoća koje su ga
ovom slavnom osvajaču pa je otputo- pratile, Ibn Sina je napustio Hame-
vao iz svog rodnog grada da bi ostatak dan i otišao u Isfahan, gdje je, kako
burnog života proveo u raznoraznim primjećuje Nasr, uživao najduže
gradovima Perzije u vrijeme kad su, razdoblje spokoja u svojim zrelim
zbog turskih seoba, mjesnih ustana- godinama – razdoblje od četrnaest
ka, borbi između tamošnjih vladara i okrutnu pustinju od Buhare do Kaspij- godina. Tokom tog perioda, osim toga
središnjeg hilafeta, Perzija i susjedne skog mora pa je preživio mukotrpno pu- što je bio dvorski ljekar, redovno je pre-
zemlje proživljavale razdoblje stalnog tovanje dok su njegovi pratioci tragično davao u školi koja i danas postoji u sta-
nereda. Fizički snažan, prešao je pješke skončali”, piše Nasr. rom gradu Isfahanu te je napisao većinu

STAV 16/4/2021 75