Page 76 - STAV broj 319
P. 76

KULTURA




                                                               NEKOLIKO IBN SININIH RUBAIJA

                                                                O ti kojemu se život na dva daha nalazi,
                                                                Vjetar dah je koji ode, pa i koji dolazi,
                                                                Dvore svoga života ti baš na vjetru postavi,
                                                                Na vjetru li da postoji to što časkom prolazi?!

                                                                O ti, Moćni, neplahirni, bez istoga, drugoga,
                                                                Zašto kaznom Ti da plašiš svoga roba ovoga?
                                                                Znaš da niko učiniti ni kol’ko trun ne može,
                                                                Sem da nemoć, zanos, prizna ispred praga Tvojega.

                                                                Gdje je srce što će daškom tajnu mu oćutati?!
                                                                Gdje je uho što će R’ječ mu bar u dahu slušati?!
                                                                Ljubljeni ljepotu svoju danonoćno otkriva,
                                                                Ali gdje je oko što će s Ljepotom se sastati?!

                                                                Okrepa je vino rujno duši čistoj, zaista,
                                                                Zbog boje mu izdaleka čak i ruža zablista,
                                                                Hrđu s duše rastužene svojom bojom izglača
                                                                Oživi i mrtvo srce k’o što šuma izlista.
                                                                Gorko kao očev savjet, vino, al’ je korisno,
                                                                Neznalici laž sama je, znalcu hak je, mirisno,
                                                                Mudrome je slovom vjere halalom učinjeno,
                                                                A fetvom je neukome haram i zabranjeno.

          Spomenik Ibn Sini                                     Prijevod: Elvir Musić
          u Buhari

          svojih knjiga. Godine 1037, prateći vladara ‘Alā’ al-Dawlata u   medicine, u skladu s objedinjujućom i istovremeno enciklo-
          jednom pohodu, razbolio se pa je ubrzo nakon toga umro u   pedijskom genijalnošću Ibn Sine. Kitāb al-Shifā’ sastoji se od
          Hamedanu od posljedica kolika. U Hamedanu se nalazi nje-  četiri knjige posvećene logici, prirodnoj filozofiji, matematici
          govo turbe, obnovljeno 1950-ih.                     i metafizici. Kitāb al-najāt (Knjiga oslobođenja) kraći je sažetak
                                                              djela Shifā’, dok Kitāb al-ishārāt wa’l-tanbīhāt (Knjiga naputaka
          ŽIVA ENCIKLOPEDIJA                                  i opasaka) predstavlja posljednje značajno Ibn Sinino filozof-
            Zbog nevjerovatne moći koncentracije, koja mu je omogu-  sko djelo i najličnije izlaganje njegovih filozofskih gledišta.
          ćila da izdiktira čak i najteža djela iz metafizike prateći jednog   Ibn Sina napisao je i niz kratkih rasprava o skrivenim zna-
          vladara u bici, piše Nasr, Ibn Sina bio je kadar napisati ogro-  nostima te mističkim, teološkim i religijskim temama, uključu-
          man korpus uprkos nesređenom životu koji mu je bilo suđeno   jući tumačenja Kur’ana. “Njegova najvažnija naučna djela jesu
          voditi. Spominje se da je napisao više od dvjesto dvadeset djela,   poglavlja o prirodnoj filozofiji i matematici u djelima Shifā’ i
          u rasponu od goleme knjige Kitāb al-shifā’ (Knjiga izlječenja),   Al-Qānūn fī’l-ṭibb (Kanon medicine), što je možda najpoznatije
          najveće enciklopedija znanja koju je sastavila jedna osoba u   djelo u historiji medicine i na Istoku i na Zapadu. Sastavljena
          srednjovjekovlju, do rasprava od nekoliko stranica. Ova dje-  od pet knjiga posvećenih načelima medicine, materia medica,
          la obuhvaćaju gotovo svaku granu znanja, od metafizike do   bolestima od glave do pete, bolestima koje nisu ograničene
                                                              na određeni organ i složenim lijekovima, ova knjiga služila
                                                              je kao prava pravcata medicinska biblija na Zapadu skoro sve
          Zaslužan je za otkriće tumora na mozgu              do modernih vremena, dok se i dalje koristi u Indiji i islam-
                                                              skom svijetu do dana današnjeg. Ibn Sina napisao je i četr-
          i čira na želucu. On je bio prvi koji je            desetak drugih medicinskih djela, uključujući i Al-Urjūzah f
          pravilno dijagnosticirao meningitis i               ī’l-ṭibb (Poema o medicini), koju su studenti medicine koristi-
                                                              li za pamćenje načela medicine i farmakologije”, ističe Nasr.
                                                                 Ibn Sina napisao je i važne rasprave o jeziku, gramatici i
          shvatio zarazni karakter tuberkuloze.               fonetici te je posvetio mnoge stranice djela Shifā’ temama iz
          Objasnio je moždani udar i facijalnu                oblasti politike i sociologije. Također je bio vrstan pjesnik, a
          paralizu te je uspio razlikovati napade             mnoge njegove poeme koje su se bavile filozofskim i medi-
                                                              cinskim temama na arapskom i perzijskom jeziku preživje-
          epilepsije i epileptiformnu histeriju. On           le su do danas i izučavaju se na studijima klasične perzijske
          je proučavao neplodnost i seksualnost pa            književnosti.
          je čak predložio operaciju za ljude koji            ARISTOTELOV UČENIK
                                                                 Ibn Sina predstavlja vrhunac islamske peripatetičke filozo-
          pokazuju biseksualnost.                             fije. Kako objašnjava Nasr, on je upotpunio i usavršio pokret



         76  16/4/2021 STAV
   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81