Page 80 - STAV broj 319
P. 80

KULTURA



          Iz uredničke bilježnice

          Poetska osviještenost za koju ima malo srodnih primjera
          SAMOIZOLACIJA KAO IZBOR



          I IZVOR NADAHNUĆA






                                            Tugomir Matić, Nisam sagradio kuću, “Knjigoljubac”,
          Piše: Almir ZALIHIĆ
                                            Brčko 2020.



               irika Tugomira Matića preobraža-
               va se jednim svojim dijelom, dakle
               u knjigama Obrati pažnju na detalje
         Li Nisam sagradio kuću, u lirsku na-
          rativnost. Opisujući stvari oko sebe i na-
          stojeći da svaka takva stvar bude simbo-
          lički proživljena i pretvorena u lirizovanu
          priču, pjesnik se, uglavnom u pjesmama
          izlomljenog, ne rimovanog stiha, otvara
          prema svojevrsnoj emotivnoj dokumen-
          tarnosti. U ovim pjesmama emotivni re-
          gistar ne određuje se toliko prema pan-
          teističkom vitalizmu ili elementarnom
          lirskom izražavanju usamljenosti, tišine,
          idiličnog otočkog prirodoslovlja, dosade,
          smrti, egzistencijalne jeze i strepnje – već
          je privržen pojedinim elementarnim deta-
          ljima i proživljenom iskustvu, pri čemu se
          ta proživljenost u gotovo jednakoj mjeri
          odnosi na sam empirijski život i na život
          posvećen pisanju poezije i čitanju knji-
          ževnosti, a to je u Matićevom ponešto ro-
          mantiziranom slučaju gotovo isti život.
            U ovoj knjizi ima i velikih strasti, i
          retoričke energije, i tišine koja umije da
          sugerira autentičnu osjećajnost nastalu
          na literarnoj, kulturološkoj ili, još češće,
          socijalnoj i svakodnevnoj podlozi, dale-
          ko od buke i čangrizavosti urbanog svije-
          ta. Kad kritički preispituje svakodnevicu
          i kad spoznaje svijet naklonjen vlastitoj
          propasti, pjesnikova je zebnja još uvijek
          metafizičkog karaktera. Lirski subjekt vidi
          duboku naprslinu u suštinskim odnosima
          svijeta i osjeća da s takvim spoznajama i s
          takvim stanjem stvari nije prijatno živjeti,
          ali je historijska drama čovjekova posto-
          janja u samoj srži njegovih strahova. Ako
          se i pojavi imaginiranje historije, onda je
          u pitanju netom minula historija, doduše
          povezana sa socijalnom svakodnevicom iz
          koje lirski subjekt govori. U pjesmi Ispod
          šarenog barjaka riječ je o matrici zabluda
          koje proizvodi takozvani masovni patrioti-
          zam (kad vrijeme dođe/ i neki novi rat/ oni će
          se poklati/ s nekim drugim/ mladim ljudima/



         80  16/4/2021 STAV
   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84