Page 69 - STAV broj 290

U
izdanju Fondacije “Baština du-
hovnosti” iz Mostara publicira-
na su 2019. i 2020. godine dva
toma izvanredne studije Ehli-bejt
u kulturnoj i duhovnoj baštini Bosne. Autor
ove studije mr. Amar Imamović sakupio je
brojna svjedočanstva materijalne i nema-
terijalne baštine koja upečatljivo svjedoče
o posebnom poštovanju koje su Bošnjaci
iskazivali prema Ehli-bejtu – časnoj Po-
slanikovoj porodici – od dolaska islama
na ova područja.
Posebno je vrijedan autorov angažman
u sistematiziranju bošnjačke književne tra-
dicije posvećene Ehli-bejtu. Da bi to učinio,
autor je neumorno iščitavao stare medžmue
iz bosanskih tekija i privatnih arhiva, bi-
lježeći desetine kasida spjevanih u čast
Ehli-bejta. No, to je tek jedan od brojnih
doprinosa Imamovićeve knjige ovoj temi.
“Moje iskustvo tokom sakupljanja mate-
rijala za ovu knjigu pokazalo je da, kada
bih usmjerio istraživanje u bilo koje pod-
ručje života naših predaka, pronalazio bih
svjedočenja o živom prisustvu Ehli-bejta u
Bosni i na Balkanu kako u svakodnevnom
životu ljudi, tako i u prefinjenim naučnim
mislima”, piše Imamović u Uvodu. Ustvari, prema lijepoj i pohvalnoj praksi sumnju u tačnost tolikog broja sebilja koji
Doista, teško je pronaći oblast naše tra- koja proizlazi iz islamskog nauka i duha ta- navodi Čelebija.
dicije u kojoj Ehli-bejt ne zauzima posebno dašnjeg vremena pravljene su javne česme Na današnjem sebilju postoje dva nat-
mjesto: od usmene tradicije i uspavanki u koje su bile uvakufljene na korištenje svim pisa (tariha). Prilikom posljednje restaura-
kojima se spominje Ehli-bejt, preko mevlu- stanovnicima. Međutim, pored tih javnih cije sebilja tekst oba tariha na osmanskom
da i pučke kulture koja bilježi da se tokom česama, postojala je praksa da se prave se- turskom sročio je i kaligrafski ispisao hattat
sadnje u proljeće učio poseban napjev u bilji, svojevrsne javne česme na centralnim Nusret Čolo. Jedan od tih natpisa svjedoči
kojem se spominje Ehli-bejt s namjerom mjestima i mejdanima s posebnim arhitek- suštinu podizanja sebilja, odnosno iskazi-
prizivanja Božijeg blagoslova i obilnog tonskim oblikom. Ustvari, objašnjava Ima- vanje ljubavi prema Ehli-bejtu: “U ime
uroda, da su neke biljke nosile, a i danas mović, to su bile javne česme podignute u Allaha, dž. š., a zauzimanjem sultana svih
nose časna imena Ehli-bejta, da je na rat- čast i spomen hazreti Husejna i šehida s poslanika Muhammeda Mustafe. O, časna
nim zastavama naših predaka bio istaknut Kerbele koji su branili Poslanikova unuka Poslanikova porodico, od ljubavnog zano-
hazreti Alijin mač Zulfikar, pa sve do viso- i njegovu porodicu. Ovaj čin bio je dubo- sa i njegovih stanja zapali se vatra u mom
ke divanske književnosti u kojoj Ehli-bejt ko prožet željom da se suosjeća s bolom i srcu. ‘... I dat će im Gospodar njihov da piju
ima doista istaknuto mjesto. patnjom koju je hazreti Husejn, sin hazre- čisto piće’; obilato se napij sa vrela života
Razlog tolike prisutnosti spomena ča- ti Fatime, miljenice Poslanikove, doživio koje dušu razgaljuje.”
snog Ehli-bejta u bošnjačkoj kulturi jeste na Kerbeli boreći se žedan, jer je njemu i
posebnost Poslanikove porodice, posebnost njegovim ashabima bila uskraćena voda. MOTIV ZULFIKARA – LEGENDARNE
koju naglašava i Kur’an: “Allah želi da od Podizanjem sebilja bosanski čovjek ALIJEVE SABLJE
vas, o, porodico Poslanikova, nevaljalštine htio je da ovaj gnusni čin nikad ne padne U Osmanskom carstvu bila je ustaljena
odstrani i da vas očisti potpunim čišćenjem.” u zaborav i bude spomen na patnju i žrtvu praksa da se svi dijelovi jatagana ukrašavaju,
Nakon što je objavljen ovaj ajet, kako bi- koju je Ehli-bejt podnio na putu očuvanja počevši od drške do njegova sječiva. Često
lježi imam Muslim, Tirmizi, imam Ahmed islama. Prošavši Sarajevom 1660. godine, su tako ukrašeni jatagani predstavljali sta-
i brojni drugi izvori tradicije, Poslanik je a u vezi s ovom raširenom praksom koju tusni simbol svog vlasnika koji ga je nosio
okupio pod ogrtač hazreti Aliju i Fatimu, je zatekao u Sarajevu, Evlija Čelebija zabi- kada je izlazio među narod. Ali, isto tako,
te svoje unuke, hazreti Hasana i Husejna, lježio je sljedeće: “Sebilj. – Na tri stotine na jataganu bi se ispisivali talismani, dove,
i onda proučio ovaj ajet, jasno stavivši do mjesta postoje sebilji (sebīlhāne) gdje žedni stihovi i slični iskazi, posredstvom čega
znanja da se ajet upravo na njih odnosi. ljudi piju vodu. Oni su podignuti iz ljubavi bi se tražila pomoć od Uzvišenog Boga u
prema mučenicima sa Kerbele. Većina ih borbi ili bi se time iskazivao poseban stav
SEBILJI IZGRAĐENI U ČAST ŠEHIDA je u čaršiji i na trgu. Impozantni su sebilji vlasnika jatagana. Čest natpis na sječivima
KERBELE Ferhad-pašin, Husrev-begov, Murad-begov, jatagana bio je poznati hadis Allahova Po-
Možda od svih tih svjedočanstava sebilji Gāzī ‘Isa-begov i drugih prvaka i uglednih slanika, s. a. v. s., izrečen u pohvalu hazreti
predstavljaju najzanimljiviji i najupečatlj- ljudi.” Hamdija Kreševljaković, pišući o Alijevog duhovnog i vojničkog junaštva:
viji izraz ljubavi Bošnjaka prema Ehli-bej- šadrvanima i sebiljima Sarajeva, poziva “Nema viteza do Alija niti sablje do Zul-
tu. Boraveći u Sarajevu na svom putovanju se na Evliju Čelebiju i prenosi njegov za- fikara.” Autor donosi fotografije i opise
Osmanskim carstvom, kao zvanični histo- pis da je u Sarajevu nekad bilo 300 sebilja nekoliko muzejskih primjeraka sablji na
ričar i putopisac Carstva Evlija Čelebija bi- i, kako on kaže, ti sebilji izgrađeni su za kojima su ispisane ove riječi. Među njima
lježi za nas jednu veoma zanimljivu praksu. duše šehida na Kerbeli, s tim da on izražava je i sablja bana Jelačića.

STAV 24/9/2020 69