Page 71 - STAV broj 290

Čest natpis na sječivima jatagana bio je poznati hadis
Allahova Poslanika, s. a. v. s., izrečen u pohvalu
hazreti Alijevog duhovnog i vojničkog junaštva:
“Nema viteza do Alija niti sablje do Zulfikara.” VASFIN SAN
San usnila prebijela Vasfa,
svoga sanka nikom ne kazuje,
dok joj sunce ne obasja lice.
Ona ide Vidru prövidāru:
“Kaž’ mi, Vidre, šta mi sanak kaže!
Zlatno drvo ispod pasa raste,
kroz rukave pozlaćene grane.”
“Ja’na Vasvo, ja’na se rodila,
ja l’ s’ objesi, ja l’ u more skoči!
Mogu ti sanku osjetiti:
Što ti drvo ispod pasa raste,
kroz rukave pozlaćene grane,
veli i da su Bašići “ovaj muhur vazda dr- dakle, 1893. godine bio star 367 ili ti ćeš roditi hazreti-Aliju.”
žali u velikoj časti”, a muslimani bi uzima- 368 godina, a 2020. puni 494/495. godinu Kad je prošla kroz goru zelenu,
li otiske s njega i koristili “kao neku vrstu sva joj gora sedžde učinila.
hamajlije”. Pečat je okruglog oblika s ista- EHLI-BEJT U DRUGIM ASPEKTIMA Kad je došla moru na brigove:
knutim vrhom i djelićem u dnu. Njegove ŽIVOTA “Sinje more i dubljine tvoje,
su mjere: uspravno, od vrha do dna, 15,4 Imamović bilježi da u bosanskim teki- strah je mene u te i gledati,
cm, a vodoravno, po sredini, 10,4. Navedene jama postoji tespih od hiljadu boba na koji ja kako ću vijek vjekovati?”
mjere pečata su uvjetne. One se temelje na se uči “jetmiš bin tevhid”, što u prijevo- “Jallah” reče pa u more skoči –
mjerama posredstvom priložene fotografije du s turskog znači “sedamdeset hiljada ri- sìnjê joj se more rastùpilo,
uz Hörmannov tekst – uspravno, od vrha ječ tevhida”. Uči se tako što derviši sjednu sama joj se kula načinila,
do dna, 7,7 cm, a vodoravno, po sredini, 5,2 ukrug, svi uzmu dio tespiha i zajedno zikre ona rodi hazreti-Aliju.
– i njegove napomene: “(...) ovdje prilože- izgovarajući riječ tevhida – la ilahe illallah.
na slika (½ prirodne veličine).” Hörmann Ovaj tespih kod kaderija i halvetija takav je Narodna pjesma, zabilježio Alija Nametak
u nastavku teksta piše: “Drvo, iz kojeg je da nakon svake tri crne bobe dolazi jedna u knjizi Od bešike do motike
muhur načinjen, neka je vrsta tisovine, bijela, koja simbolizira čistotu hazreti Fati-
koja u ovim zemljama ne raste.” Izričući me. Inače, u Bosni je bijela boja upravo boja korijenje, koje se nakon toga raširi ili, kako
svoje mišljenje, piše Imamović, Hormann Ehli-bejta. Tako kod derviša postoji praksa da se u narodu kaže – “otvori se!”. Kako se to
ne navodi nikakve dokaze koji bi potvrdi- se na Dan ašure zikr uči na bijelom čaršafu, tumači u narodu, sam događaj kada grm ra-
li kazano. Na vrhu pečata je urezano: “Hu a autor bilježi da je takva praksa sačuvana širi svoje grane zapravo je molitva ili dova
Allah, Muhammed el-Mustafa!” (On je do danas u nekim tekijama u Tuzli. koju ta biljka upućuje Bogu, pa stare žene
Bog, Muhammed je Mustafa / Odabrani!) Autor bilježi da je biljka ručica nazvana običavaju reći vidjevši to “amin!”, želeći na
U sredini je veći krug u kojem je urezom po hazreti Fatimi. Ručica ili ruka hazreti Fa- taj način pripomoći i steći sevap – dobro dje-
napisano: “El-Mulk lillahi, Muhammed time (Anastatica hierohuntica) jeste biljka lo. Imamović navodi da je i u Egiptu naziv
resulullah, ‘Ali velijullah!” (Vlast pripada koju već stoljećima tradicionalno hodoča- ove biljke, u doslovnom prijevodu, “ruka
Bogu, Muhammed je poslanik Božiji, Ali snici iz Saudijske Arabije donose u Bosnu, hazreti Fatime”, što upućuje da je njeno
je prijatelj Božiji!) Oko većeg kruga dva- djelomično kao egzotičan suvenir, no ipak imenovanje na ovakav način fenomen šire
naest je manjih u kojima su urezana imena u većini slučajeva zbog raširenog uvjerenja rasprostranjen u islamskom ummetu.
dvanaest imama. da može olakšati porođaj bilo koje žene i Ipak, neki drugi načini izražavanja po-
U dnu pečata urezana je 932. godina tako je spasiti od iznenadnih komplikacija. štovanja prema Ehli-bejtu specifični su za
po Hidžri, a što razumijevamo kao godinu Imamović navodi da je hadžije, osim toga, prostor Bosne. U Bosni je poznat običaj da
njegove izrade. Navedena hidžretska godi- donose i zbog uvjerenja da će im prizvati se ne staje nogom na prag. “Lično mi je dugo
na odgovara 1525/26. po gregorijanskom sreću uz pomoć koje će lakše naplatiti du- bilo nepoznato porijeklo tog običaja. Moglo
kalendaru, a to je 62 ili 63 godine nakon gove od dužnika, dogovoriti i sklopiti po- se čuti da nam je to ostalo od bogumila, što
osmanskog osvajanja Kraljevine Bosne slove, ali i omekšati srca drugih ljudi. Oso- ne bih ni isključivao. Međutim, ova praksa
1463. godine i ubistva posljednjeg bosan- bitost ove naočigled suhe biljke jeste njena među dervišima ima svoje značenje. Kao
skog kralja Stjepana Tomaševića. Pečat je, dugovječnost te sposobnost upijanja vode u što je poznato, hazreti Fatima pokopana je
noću u prisustvu tek nekolicine muslimana
i ostalo je nepoznato gdje je tačno ukopana.
Naravno, to je ostavilo mjesta da se pojave
različita tumačenja. Prema jednom predanju
koje baštine derviši, hazreti Fatima pokopa-
na je pod pragom Poslanikove sobe. Stoga,
iz posebnog poštovanja koje se gaji prema
hazreti Fatimi, derviši u Bosni ne staju ni
dan-danas na bilo koji prag. Donedavno se
moglo čuti od starijih ljudi u Bosni kako
je šutanje lopte, odnosno svako igranje lop-
tom haram, a kao razlog tome navodili su
da su na Dan ašure sljedbenici Jezida šutali
hazreti Husejnovu glavu”, piše autor. n

STAV 24/9/2020 71