Page 10 - STAV broj 277

POLITIKA

se sve to događalo. Sve dok budemo uzmicali pred agresiv- starih historijskih naziva za toponime i ulice u gradu. Ovaj
nim manipuliranjem prošlošću, koje se vrši manipuliranjem model simboliziranja bio je najmanje ideologičan, mada ide-
dokumentima i izvrtanjem historijskih činjenica zarad ostva- ologiju do kraja nije izbjegao budući da je ostavio veliki broj
rivanja političkih ciljeva, i pored činjenice da smo većinski internacionalizama, jedan broj ličnosti iz Drugog svjetskog
narod u Bosni i Hercegovini, bit će nas sve manje. rata je dislocirao iz centra grada na periferiju, a uveo je jedan
Inicijativa SDP-ovih zastupnika u najmanju je ruku skan- broj savremenika. Banjalučki model do kraja je etnocentri-
dalozna. Oni ne postavljaju pitanje četnika koji su izvršili po- stički, provedena je dosljedna srbizacija gradskog područja
kolje Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, krajem rata prešli u kao dio opće politike tog entiteta, tako da je došlo do masov-
partizane, a po završetku rata stigli do visokih položaja. Do- nog i totalnog implementiranja kosovskog mitološkog ciklusa
vode se u pitanje ljudi za koje nemaju nikakvih dokaza da su u jedan eminentno bosanski prostor. Mostarski model jeste
bili fašisti, da su ubijali. Oni su se naprosto borili za svoj na- model ideološki podijeljenog grada, na jednoj obali Neretve
rod, za svoju vjeru. Pokušavali su zaustaviti pokolj Bošnjaka svaki partizanski konjovodac zadržao je svoju ulicu, dok je na
od strane četnika. U situaciji kada se ne mogu odbraniti sami drugoj strani svaki ustaški bojovnik dobio svoje znamenje. Za
jer nemaju ni svoje vojne formacije, ni oružje, za razliku od razumijevanje ove stvari ključno je prihvatiti činjenicu da se
prijeratnih vojnih formacija Srba i Hrvata, kada pokušava- sve ovo dešavalo u vremenu rata protiv Bosne i Hercegovine,
ju internacionalizirati svoj položaj, upoznati svijet sa zloči- dakle dosta davno i u jednoj pregrijanoj nacionalnoj atmos-
nima koji se vrše nad njihovim narodom, svjetovne i vjerske feri. Parcijalni zahvati danas u ovu problematiku neće dati
intelektualce se optužuje da su fašisti. Sve su to ljudi vjere, a nikakve rezultate (ne kažem da nisu mogući) i služit će samo
vjera zabranjuje sve to što im se pripisuje. stranačkim taborima. Izlaz iz ove situacije vidim u potrebi
Ovom inicijativom štite se i pravdaju zločini počinjeni nad rješavanja ovog pitanja na razini državnog parlamenta kroz
Bošnjacima. Isto tako se okreću Bošnjaci jedni protiv drugih. formiranje komisije koja bi se ozbiljno pozabavila politikom
Pokušava se napraviti što veći razdor u njihovim redovima. simboliziranja u državi. Ovakav prijedlog možda u ovom tre-
Prema tome, jedina mjerodavna institucija jeste sud koji nutku izgleda iluzoran, ali ga vidim kao jedino legitiman, a
treba utvrditi da li su ili nisu bili fašisti, ubice i zagovorni- osobno vjerujem da se jedna vrsta dogovora o ovom pitanju
ci ubijanja drugih naroda. Da li je to bio revolucionarni ili može postići, samo se mora pokušavati.
sud pravde.
Uostalom, njihov krimen bio je taj što nisu bili komunisti, PROF. DR. ADNAN JAHIĆ: INICIJATIVA
već ljudi vjere. Nepoznavanje činjenica dovodi do pogrešnih
zaključaka. Šta bi SDP-ovi zastupnici rekli kada bi znali da u IMA VRLO SLABAŠAN OSLONAC U
arhivskim fondovima postoje dokumenti, izjava Zaima Šarca HISTORIJSKOJ FAKTOGRAFIJI
iz 1964. godine, koji na zahtjev Republičkog SUP-a potvrđuje Nazivi ulica, trgova i javnih ustanova odražavaju ideo-
da Husein Đozo i još neki koji se spominju u ovoj inicijativi loške paradigme vladajućih struktura moći i u pravilu služe
nisu bili fašisti, već da su sarađivali s NOP-om?! simboličkoj legitimizaciji političke elite koja nudi javnosti
vlastito viđenje historije kao jedino “valjano” i “ispravno”. S
promjenom ideološke paradigme mijenja se i viđenje histori-
je, a onda se mijenjaju i nazivi ulica, trgova i javnih ustanova
temeljem “interpretacija” koje najčešće nemaju mnogo veze
s ukupnosti historijskih činjenica neophodnih za donošenje
relevantnih i održivih historijskih sudova o ličnostima, do-
gađajima i procesima koji služe kao vrijednosna i smisaona
uporišta vladajućih krugova u društvu. To se najbolje vidi kroz
načine kako su se mijenjali nazivi ulica u Bosni i Hercegovi-
ni 1918, 1941, 1945. i poslije, devedesetih godina 20. stoljeća.
Svaki novi režim donosi sa sobom vrijednosnoparadigmatski
prevrat i nove narative koji zabacuju simbole i vrijednosti re-
žima koji je otišao sa scene. Najnovija inicijativa u Kantonu
Sarajevu da se promijene nazivi nekih ulica ima prvenstveno

PROF. DR. ŠAĆIR FILANDRA:
SARAJEVSKI MODEL IMENOVANJA
ULICA NAJMANJE JE IDEOLOGIČAN
U postsocijalističkom razdoblju u Bosni i Hercegovini iz-
diferencirala su se tri modela politike identiteta, a iz aspekta
politike simboliziranja. Uvjetno rečeno, sarajevski model je
primarno slijedio historijsko naslijeđe grada i kroz tu histo-
rijsku i kulturnu autoreferencijalnost povratio je veliki broj

10 25/6/2020 STAV