Page 59 - STAV broj 193
P. 59

“BOŠNJACIMA DOPUSTITI

DA SAMI ODLUČUJU”
Aktivizam i borba koje su ga krasile
tokom učešća u aktivnostima “Mladih
muslimana” nastavljeni su i tokom nje-
govog boravka u emigraciji, kada je kao
saradnik više listova otvoreno iznosio svo-
je stavove o položaju Bošnjaka. U tekstu
Sigurni temelji Jugoslavije, objavljenom
u časopisu Savremenik u februaru 1967.
godine, pisao je o nacionalnim izazovi-
ma koji su pred Bošnjacima i o njihovoj
privrženosti vjerskoj, ali ne i nacionalnoj  Omer Behmen, Hasan Čengić, Alija Izetbegović, Teufik Velagić i Salem Šabić u dogovoru s Adilom
odrednici: “U svim raspravama, a naročito    Zulfikarpašićem o budućem formiranju SDA, u njegovoj kući u Zürichu

onim koje su za varijantu razlaza naroda Stavovi i ideje koje je propagirao Teufik Velagić s ostatkom
Jugoslavije, ključno je pitanje Bosne, tj.
bosanskohercegovačkih muslimana. Pro-        “Mladih muslimana” nisu gledani blagonaklono od komunističke
blem muslimana otežan je time da se kod      vlasti. Osuđen je na dugogodišnju robiju, čak je bio kažnjen i
nas, bosanskih muslimana (mislim tu i        oduzimanjem svih građanskih prava u trajanju od četiri godine.
na hercegovačke i na sandžačke), tokom
prošlih stotinu godina nije razvio bošnjač-  Dani u zatvoru, o kojima je Teufik Velagić mnogo pisao tokom
ki nacionalni pokret pa je izostala pojava   boravka u emigraciji, bili su nepodnošljivi. Razni oblici mučenja
našeg nacionalizma – počelo nas se sma-      kojima je bio podvrgnut ostavili su dubok trag na njemu

trati, i danas se često smatra, Srbima ili
Hrvatima, a ponekad nacionalno nesvje- istinska sloboda naroda i da u toj slobodi godine, kada se poznanstvo i komunici-
snim. To je dovelo do upornog nastoja- ne trpimo nikakvo nasilje, naročito bilo ranje s Teufikom Velagićem uzimalo kao
nja da nas se srbizira ili hrvatizira, a što kakvo srbiziranje ili hrvatiziranje. Što se otežavajuća okolnost. Tokom dugogo-
je pojačano djelovanjem vrlo malog broja to nastojalo ranije, to se može nekako ra- dišnjeg boravka u Beču, Velagić je uspio
bosanskih muslimana koji su se opredije- zumjeti, ali od kraja prošlog rata to zaista organizirati i udruženje koje je aktivno
lili kao Srbi ili Hrvati. Tako smo upali i nema nikakvog izgleda za uspjeh. Nama pomagalo bošnjačkim emigrantima, ali i
ne htijući u borbu između Srba i Hrvata kao muslimanima nacionalistička nastoja- izbjeglicama koje su u Austriju dolazile
o Bosni, što je još gore, i u njihovu težnju nja i stremljenja su strana, ali nam je drago početkom agresije na našu domovinu. Nje-
za ‘nacionalnom homogenošću’, pri kojoj naše kroz historiju sačuvano bošnjaštvo, s gov nesebični trud na polju dobra nastav-
se nisu birale i ne biraju metode i sredstva. kojim treba da se pomire naročito oni koji ljen je tokom čitavog rata u Bosni i Her-
Posljedica je svega da smo ostali upućeni nas do sad ubrajaše u svoje jato.”                                    cegovini. U javnosti je poznata i njegova
više kao muslimani nego kao Bošnjaci.”       Pisao je ovaj istaknuti bošnjački inte- bliska saradnja s prvim predsjednikom
U istom članku Velagić zastupa tezu o lektualac i borac za povratak historijskog Republike Bosne i Hercegovine Alijom
tome da Bošnjacima treba dopustiti da o nacionalnog imena i o značaju učešća u Izetbegovićem, koji je za Velagića uvijek
svom nacionalnom identitetu sami odlu- politici, koja je ključno sredstvo u rješa- imao samo riječi hvale.
čuju, što je posebno naišlo na oštru reak- vanju krucijalnih problema koji su go-                               U svom osamdesetosmogodišnjem
ciju neistomišljenika u Jugoslaviji, ali i u dinama neriješeni bili pred “bošnjačkim životnom vijeku Teufik Velagić Tofa nije
emigraciji. Kao saradnik najznačajnijeg vratima”. Koliku je težinu imala Velagiće- dopustio da mu prođe niti jedan trenutak
bošnjačkog lista u emigraciji, Bosanskih va riječ, dovoljno govori pritisak jugosla- a da ne uradi nešto korisno za svoju za-
pogleda, tri godine prije objavljenog tek- venske vlasti na sve “mlade muslimane” jednicu. Da je mislio i na one koji dola-
sta u Savremeniku pisao je o tome da pri- koji su imali bilo kakav kontakt s njim. ze, govori i podatak o njegovom stanu u
tisci koji dolaze od Srba i Hrvata konačno Posebno je to bilo vidljivo tokom mon- Beču, kojeg je kao vakuf stavio na raspo-
trebaju prestati. “Ono što mi želimo to je tiranog “Sarajevskog procesa” iz 1983. laganje organizaciji “Mladi muslimani”
                                                                                                                nakon svoje smrti. Iako je veći dio svog
                                                                                                                životnog vijeka proveo daleko od svoje
                                                                                                                domovine Bosne i Hercegovine, na bolji
                                                                                                                svijet preselio je 19. novembra prije pet
                                                                                                                godina u njenom glavnom gradu Saraje-
                                                                                                                vu, koje je u Tofinom srcu zauzimalo uvi-
                                                                                                                jek posebno mjesto. Pet godina od smrti
                                                                                                                ovog istaknutog bošnjačkog intelektual-
                                                                                                                ca dovoljan je period u kojem se trebalo
                                                                                                                razmisliti kako se zahvaliti ovom neu-
                                                                                                                mornom borcu za “bošnjačku stvar”. Za
                                                                                                                početak, poželjno bi bilo da se o Teufiku
                                                                                                                Velagiću i ostalim istaknutim Bošnjacima
                                                                                                                u emigraciji počne govoriti u našim ško-
                                                                                                                lama kako bi mlađe generacije nastavile
                                                                                                                čuvati uspomenu na lik i djelo velikana
                                                                                                                koji su svoj život posvetili borbi za naci-
Ratno predsjedništvo savjetovanja SDA u Stuttgartu 1994. godine, slijeva nadesno: mr. Husein Živalj, dr. Ismet
Grbo, Teufik Velagić, Osman Brka, Dževad Šaldić, Ibrahim Kajan i Irfan Ljevaković                               onalno osvješćivanje našeg naroda. n

                                                                                                                STAV 15/11/2018 59
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64