Page 63 - STAV broj 193
P. 63
muzičko obrazovanje. Kod nas toga, na- Odlomak iz knjige “Kratka historija kulture Bošnjaka”
žalost, nema, i mislim da to fali kako bi
se izbjegla mogućnost distoniranja, kako PJEVANJE SEVDALINKE KROZ VRIJEME
kažete, ili disonantnih tonova. A diso-
nantnim tonovima nije mjesto u džamiji, Načini pjevanja sevdalinke nekad i danas se razlikuju, uvijek je tu i individualna interpre-
koja bi trebala da nam pruži unutarnji tacija po kojoj se formira slušaočev stav o samoj pjesmi i njenom sadržaju i funkciji ili o
mir. Čudno je da se u nekim islamskim pjevaču-izvođaču, ali je suština prenijeti emocije prije svega pa onda poslati eventualnu
krugovima i danas smatra da je muzika poruku. To je pjesma što se pjeva “iz duše”, pjevanje je sugestivno i u skladu s kvalitetom
zabranjena. Naravno, u svim je religija- glasa izvođača. “Sevdalinka se izvorno pjeva prefinjeno, plemenito i zanosno, bez afekta-
ma zabranjeno nemoralno ponašanje uz cije i namještenosti.” Prema jednom od poznatijih mladih interpretatora sevdalinki i kom-
muziku, ali nije i sama muzika. Muzika pozitora pjesama u duhu sevdalinki Damiru Imamoviću (1978), unuku Zaima Imamovića
je sadržana u samoj interpretaciji kur’an- (1920–1994), jednog od najkvalitetnijih i najpoznatijih izvođača sevdalinki u drugoj po-
skog teksta, ali i u drugim oblicima sa- lovini 20. stoljeća, najpoznatiji izvođači sevdalinki od vremena njenih prvih audiosnimaka
kralnog izražavanja, kao što su ezani, 1907. godine su: Sida Musafija, Salih Kahrimanović, Sirri Effendija Abdagić (snimali 1907.
salavati... Učenje Kur’ana neodvojivo godine), krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća Mijat Mijatović, Vuka Šeherović, Sulej-
je od melodije, što će reći – od muzike. man Džakić, Bora Janjić, Sofka Nikolić, Rešad Bešlagić, Edo Ljubić, Vukašin Vule Jevtić.
Kako bismo drugačije razlikovali razli- Mnogo poznatiji široj publici su interpretatori iz druge polovine 20. stoljeća i početka 21.
čite učače Kur’ana da nije muzike, da stoljeća: Zaim Imamović, Himzo Polovina, Nada Mamula, Ksenija Cicvarić, Muhamed M.
nije specifične boje glasa i melodiozno- Hamić, Predrag Gojković Cune, Safet Isović, Zekerijah Đezić, Zehra Deović, Zora Du-
sti s kojom uče Kur’an. Dalje, poznato bljević, Emina Zečaj, Beba Selimović, Vesna Hadžić. Broj cijenjenih izvođača daleko je
je da su stare civilizacije, čiji su potomci veći, ali to bi bilo jedno novo istraživanje koje ostavljamo u zadatak za pisanje nove, obi-
arapski narodi islamske religije današ- mnije studije. Poslijeratni period, od 1996. godine, donosi neke nove interpretatore, ali i
njeg Bliskog istoka, postavile neke osno- sevdalinku u novom ruhu. Novi aranžmani uključuju razne muzičke instrumente svojstvene
ve u teoriji muzike o pitanju zvuka i da tzv. pop-muzici, umjetničkoj muzici, s nekih drugih geografskih prostora, što u prošlosti
su izumitelji mnogih muzičkih instru- nije bilo svojstveno za sevdalinku. Međutim, nova zbivanja u svijetu, s migracijama koje
menata. Prije svega mislim na pojedine neminovno dovode i do pomjeranja kulturoloških vidika a ne samo geografskih granica,
kordofone i membranofone instrumente znatno utječu i na današnju sevdalinku. Novi aranžmani donijeli su značajnu popularnost
koji su do nas došli upravo s područja na grupama “Divanhana”, “Mostar Sevdah Reunion” te izvođačima Amiri Medunjanin, Damiru
kojem se razvijala islamska civilizacija. Imamoviću. Sevdalinka se tradicionalno izvodila i izvodi uz saz. Pred smjenu dviju care-
STAV: Želio bih da se dotaknemo i melo- vina na teritoriji Bosne i Hercegovine (osmanska i austrougarska) počela se sevdalinka
dija ilahija i kasida danas. Mirza Redže- izvoditi na novom instrumentu, harmonici, a kasnije se postepeno “obrađivala”, aranžira-
pagić, sjajni flamenko-gitarista, smatra da la uz različite manje ili veće instrumentalne ansamble. Novi mediji (ranije samo radio pa
je ilahija u krizi. Kako Vi na to gledate? televizija, a danas raznovrsni elektronski mediji) utječu na predstavljanje i izvođenje svih
ČAUŠEVIĆ: Mislim da je ilahija danas oblika muzičke tradicije, a naročito sevdalinke. Politička dešavanja u Bosni i Hercegovi-
apsolutno komercijalizirana. Zna se po- ni od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas i izmjene njene demografske slike
rijeklo ilahija i kasida, njihova funkcija rezultirali su i novim konstelacijama prema tradicionalnim instrumentima. “(...) u posljed-
i prvobitna namjena. Baš poput sevda- njih dvadesetak godina (period nakon rata 1992–1995, znači od 1996. do danas, 2018
linke, i ove dvije forme nisu bile namije- – op. a.) primjetna je i pojava da se neki instrumenti koji su se nalazili u tradiciji svih et-
njene masovnom izvođenju, što je danas ničkih skupina danas zatiču samo kod određenih. Tako se, naprimjer, gusle rjeđe mogu
slučaj. Neke od tih formi korištene su i naći u rukama Bošnjaka jer su često predstavljane kao srpski instrument. Isto zapažanje
kao uspavanke, zbog svog umirujućeg primjećuje se i kod pjevanja uz saz, koji se danas doživljava kao bošnjački instrument,
djelovanja. Naše nane uspavljivale su dje- pa se tek poneki stariji svirač može naći kod drugih etničkih skupina.”
cu pjevušeći im i te melodije. Naravno,
na melodiju savremenih ilahija i kasida i neku materijalnu korist. Smatram da Tradicijsku uspavanku karakteriziraju
utjecali su i novi instrumenti i digitalni je neophodno praviti selekciju u izboru mirna melodijska linija i jednostavan
efekti koji sintetiziraju zvuk, udaljavaju- ovih muzičkih formi i ne preferirati sve ritam koji umirujuće djeluju na dijete,
ći ga od sasvim očekivane prirodnosti i pod utjecajem nekog trenda. doprinoseći njegovom lakšem uspavlji-
ljudske boje glasa. Mislim da je i to ilahije STAV: Spomenuli ste uspavanke koje, vanju, mirnijem snu. Zapitajmo se je li
udaljilo od njihovog autentičnog melosa. čini mi se, nestaju kao kulturni fenomen. danas tako. Dalje, zapitajmo se jesmo li
STAV: Je li popularna kultura usisala i Neki roditelji djeci pred spavanje puštaju se uopće sposobni danas, sa životima koje
ilahije i kaside? razne “pjesmice” i sadržaje s YouTubea živimo, na taj način obraćati djetetu. Ali
ČASUŠEVIĆ: Popularna kultura ima koji su nekada i agresivni... i ako nismo, moramo učiniti više za našu
svoje mjesto i možemo govoriti o nekim ČASUŠEVIĆ: Da, upravo tako. Agre- djecu kroz kvalitetnu muziku značajno
njenim kvalitetama. Međutim, ona je sija je prava riječ. Ti muzički sadržaji poštujući tradicionalne odgojne vrijed-
snažno utjecala i na neke muzičke for- u znatnoj su mjeri nažalost odraz našeg nosti koje treba živjeti u sadašnjem vre-
me u mjeri koja nije prirodna. Ovdje ne svakodnevnog življenja, tempa rada i menu, a ne poništavajući svevremenske
govorim samo o melodiji, već i o teksto- života, komunikacije... Banalan primjer vrijednosti življenja. Nadam se da je to
vima. Ne znam zbog čega su neki autori “naporne” muzike je kada pozovemo ne- jedan od načina koji nam može pomoći
osjetili potrebu da isprofanišu tekstove, kog na telefon pa nas stavi na čekanje, da ne dođemo u poziciju da iznova ot-
učine ih nekvalitetnim i neprimjerenim čujemo melodije koje nisu ni ugodne krivamo, upoznajemo i učimo vlastitu
oblicima pop-muzike. Možda kako bi išli ni smirujuće. Isto se dešava i s muzič- tradiciju. Poznato je da narod koji ne
linijom manjeg otpora i kako bi se to svi- kim sadržajima namijenjenim djeci. poznaje i ne cijeni sam sebe ne može to
djelo široj publici, što vjerovatno donosi očekivati od drugih. n
STAV 15/11/2018 63
