Page 54 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

OSVRT

Skopljaka...”, navodi Džafić, a nabrajanje historije Bošnjaka. U petom se dijelu Džafić
objekata koje su podigli Bošnjaci nastav- bavi značajem Sejahatname za proučavanje
lja na još dvije stranice. biografije znamenitih Bošnjaka. “Nema ni-
U drugoj knjizi Čelebija navodi objekte jedne knjige od deset tomova koje čine Pu-
koje su uvakufili Bošnjaci u Bursi, Ana- topis, a u kojoj se Evlija ne dotiče Bošnjaka
doliji, Krimu, Erzurumu, Gruziji, Azer- općenito ili nekog istaknutog osmanskog
bejdžanu i dijelovima današnjeg Irana... Bošnjaka posebno. Naročito se to odnosi na
Prva polovina treće knjige, piše Džafić, tomove 5, 6 i 7 koji sadrže velike dijelove
posvećena je dvogodišnjoj Evlijinoj služ- koji se odnose na Bošnjake, te putovanja
bi u sviti Bošnjaka Silahdar Murtez-paše. kroz Bosnu i ostale bošnjačke krajeve“, piše
Knjiga počinje opisom puta od Uskudara Džafić i objašnjava da je Evlija u različitim
do Damaska, a Evlija spominje i posjetu kontekstima spomenuo i mnoge historijske
gradu Herseku, kojeg je osnovao Ahmed-pa- ličnosti rodom iz Bosne koje nije upoznao.
ša Hercegović, a onda opisuje zadužbine Autor navodi imena znamenitih Bošnjaka
Bošnjaka u Eskişehiru, Damasku, Gazi, koji se spominju jedino u Evlijinom Puto-
Halepu (gdje su peterica Bošnjaka ostavi- pisu, kao i one koji se spominju u drugim
li ogromne vakufe), Nikopolju, Razgradu, djelima, s tim da je Sejahatnama najraniji
Bugarskoj i Edirneu. Zanimljivo je da je izvor koji ih spominje.
Čelebija u Sofiji susreo, kako navodi Dža- Budući U šestom i najobimnijem dijelu svoje
fić, vakuf Mahmud-paše Abogovića, u čiji knjige Džafić donosi abecednu listu Boš-
su sastav ulazili bezistan, hamam, česme, da cjelovit njaka spomenutih u Sejahatnami, način na
vodovod i preko 150 dućana te džamija tekst “Putopisa” nije koji su spomenuti, podatke o njihovom ži-
(danas crkva Sedam svetaca), medresa, preveden na bosanski jezik, votu itd. Evlija Čelebija naveo je ukupno
biblioteka, imaret, hamam i karavan-sa- Džafić je na osmanskom 343 ličnosti bošnjačkog porijekla. S njih 124
raj Sofi Mehmed-paše Bosnalija. se susreo, dok je preostalih 219 spomenuo
Četvrta knjiga Sejahatname opis je jeziku iščitao svih deset ili kao historijske ličnosti ili kao zname-
puta kroz istočnu Anadoliju do Bagdada, tomova “Sejahatname” i nite vakife čija ih je ostavština nadživjela.
na kojem Evlija također susreće objekte zabilježio svako spominjanje Sedmi dio bavi se bošnjačkim porodicama
koje su podigli Bošnjaci. spomenutim u Sejahatnami, a u osmom
Drugi dio pete knjige najznačajniji je Bošnjaka. Ovaj mukotrpni Džafić kritički posmatra Evlijine zapise o
za nas, jer se u njemu opisuju krajevi Bo- posao trajao je skoro tri bošnjačkom narodu i bosanskom jeziku.
sanskog ejaleta kao i drugi krajevi u kojima godine, a konačni rezultat Posljednji, deveti dio, bavi se ikavicom
su živjeli Bošnjaci i drugi južnoslavenski u bosanskom jeziku, s obzirom na to da
narodi, a opširno opisuje i vakufe Bošnja- uloženog napora jeste je Čelebija zabilježio primjere bosanskog
ka u Skoplju. “Peta knjiga se vremenski sistematična knjiga koja jezika i dijalekta na ikavici. Džafić ističe
završava sredinom 1661. godine. U Bosni predstavlja leksikon Bošnjaka da Evlijini zapisi imaju nemjerljiv značaj
je Evlija boravio tri mjeseca (septembar za proučavanje historije bosanskog jezi-
– decembar 1661., i nije bio u Hercegovi- u djelu Evlije Čelebije ka. Piše da je Sejahatnama dragocjena i u
ni)”, objašnjava Džafić. U službu Bošnjaka proučavanju historije migracije bošnjač-
Ibrahim-paše Hadžiomeragića Počiteljca također nalazilo mnoštvo objekata koje su kog stanovništva, s obzirom na mjesta u
stupio je Evlija krajem 1663. godine, kad podigli Bošnjaci. Opisuje i vakufe Bošnjaka kojima Čelebija zatiče bošnjačko stanov-
piše šesti tom Sejahatname. U njegovoj je u Albaniji, Makedoniji i zapadnoj Trakiji. ništvo i bosanski jezik, a u kojima danas
sviti Čelebija obišao Ugarsku, u kojoj je U devetoj knjizi piše o putu na hadž iz Bošnjaci ne žive.
tada živjelo mnogo Bošnjaka, što je i za- Istanbula te o dolasku iz Mekke u Egipat. Knjiga Evlija Čelebija o Bošnjacima
bilježio tvrdeći, naprimjer, da su stanov- Tom prilikom spomenuo je “zadužbine značajno je štivo s mnoštvom faktograf-
nici Kanjiže Bošnjaci. Lala Kara Mustafa-paše u Mekki i Me- skih podataka i bibliografskih jedinica.
U službi Počiteljca obišao je Evlija i dini; džamiju, hamam, bolnicu i druge Džafić je nije pisao za akademsku zajed-
Austriju, a onda ponovo Bosnu i Herce- zadužbine Mehmed-paše Sokolovića u nicu, nego za obične čitaoce koje zanima
govinu. “U službi Ibrahim-paše Hadžio- Mekki; džamiju Ibrahim-paše Požegani- spomen Bošnjaka u Čelebijinom djelu, pa
meragića Evlija će s prekidima biti do na u Mekki, hamam i druge vakufe Meh- su u knjizi umjesto fusnota izvori navede-
1665. godine. Čak će jednom prilikom med-paše Sokolovića u Medini”. ni u zagradi nakon citata. Ipak, to treba
1664. godine odsjesti u njegovoj kući u U desetoj knjizi opisuje Abesiniju i razumjeti s obzirom na ciljanu publiku
Počitelju i uručiti njegovo lično pismo Kairo. U Egiptu je Evlija bio u službi kojoj se Džafić obraća.
njegovoj majci”, piše Džafić. Ibrahim-paše Počiteljca, koji je tada bio Žalosno je da su tri godine autorovog
egipatski namjesnik (1669–1673). Treba iščitavanja jednog od najznačajnijih
BOŠNJAČKI VAKUFI istaći da je Čelebija i u Kairu zabilježio putopisa svjetske književnosti štampane
OD MAĐARSKE DO MEKKE postojanje brojnih građevina i vakufa u samo 200 primjeraka. Sliku o stanju
Sedma knjiga počinje tatarskim pusto- koje su ostavili Bošnjaci. Posljednji zapis u kojem je naše izdavaštvo upotpunjuje
šenjem Almanije u njemačkim zemljama, u Sejahatnami načinjen je 1683. godine. podatak da autor sam prodaje ovu knji-
čemu prisustvuje i Čelebija. U povratku U četvrtom dijelu Džafićeve knjige, gu i raznosi je po knjižarama. Budući da
opisuje Kanjižu, pregovore u Višegradu, koji nosi naslov Sejahatnama kao izvor za se knjiga ne može naći u većim knjižara-
zimovanje u Beogradu, Vojvodinu, pri čemu proučavanje bošnjačke historije XVII stoljeća, ma, spomenimo da ju je moguće kupiti
napominje da su stanovnici Bača (današ- autor se bavi pitanjem vjerodostojnosti po- u dvjema knjižarama: “Rahle i kitab” u
nja južna Bačka) Bošnjaci. U osmoj knjizi dataka koje nudi Sejahatnama, s posebnim haremu Gazi Husrev-begove džamije u
Evlija piše o putovanju po Grčkoj, gdje se osvrtom na njenu važnost za proučavanje Sarajevu i “IC knjižari” u Mostaru. n

54 7/1/2016 STAV