Page 52 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

OSVRT

“Putopis” Evlije Čelebije

DOKAZI

BOŠNJAČKOG

PRISUSTVA

OD MAĐARSKE

DO MEKKE

Evlija Čelebija o Bošnjacima, Jusuf Džafić, Planjax Group,
Tešanj, 2015. godine

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

U carstva?”, piše Jusuf Džafić, autor prije
periodu od četrdeset godina Evlija
Čelebija obišao je daleke zemlje
nekoliko sedmica objavljene knjige Evlija
Osmanskog carstva i napisao jed-
Čelebija o Bošnjacima. Budući da komple-
no od najznačajnijih djela klasične
ski jezik, Džafić je na osmanskom jeziku
turske književnosti – znamenitu Sejahat- tan tekst Putopisa nije preveden na bosan-
namu. Sastavljen u deset tomova, Čelebijin iščitao svih deset tomova Čelebijine Se-
Putopis jedan je od najobimnijih ikad na- jahatname i zabilježio svako spominjanje
pisanih, a naučnike i danas fascinira spoj Bošnjaka. Ovaj mukotrpni posao, po ri-
književnog talenta s jedne i Čelebijine ječima autora, trajao je skoro tri godine,
faktografske preciznosti s druge strane. a konačni rezultat uloženog napora jeste
Čelebija je opisao gradove, objekte u nji- sistematična knjiga koja predstavlja lek-
ma i ljude s kojima se susretao, bitke u sikon Bošnjaka u djelu Evlije Čelebije. njegova radoznalost nije mu dopustila da
kojima je učestvovao i društvene prilike Iako je autor koristio mnoštvo izvora, s se prihvati neke činovničke i alimske po-
u velikom carstvu. Stoga začuđuje da je engleskog, arapskog, bosanskog i turskog zicije i skrasi se na jednom mjestu. Tako
Evlija poznatiji i proučavaniji na Zapa- jezika, njegova je knjiga pregledna i nao- je već 1630. godine krenuo na prva pu-
du, kojem je posvećen manji dio njego- ko jednostavna, ali ipak natopljena biblio- tovanja kad i počinje s pisanjem Sejahat-
va Putopisa, nego u zemljama koje su bile grafskim jedinicama i višestruko značajna. name. Poslije četrdeset godina putovanja,
dio Osmanskog carstva. Takav je slučaj i s Džafićeva knjiga podijeljena je u devet smrt ga je zatekla 1682. ili 1685. godine
Bosnom i Hercegovinom, u kojoj je “po- poglavlja. U prvom i najkraćem poglav- u Kairu. “Treba spomenuti da se Evlija,
sljednji stručni članak o Evliji Čelebiji lju autor donosi biografiju Evlije Čelebije pored službeničkih dužnosti mujezina i
objavljen 1988. godine. (...) Stoga, zapi- kako bi smjestio njegov Putopis u historij- imama (kod Bošnjaka Silahdar Murteza-
tajmo se koliko, uistinu, znamo o Evliji ski kontekst i uputio čitaoce na dostupne -paše), nadzornika pokrivača (kisve) Kabe
Čelebiji, posebice o njegovim putovanji- biografske podatke. Evlija Čelebija rodio (kao kod Bošnjaka Ibrahim-paše Počitelj-
ma po Bosni i drugim bošnjačkim krajevi- se 1611. godine u imućnoj i uglednoj ca), glasnika (isto kod Ibrahim-paše Poči-
ma, njegovom službovanju kod uglednih istanbulskoj porodici. U rodnom gradu teljca), poslanika (kod Bošnjaka Mehmed
Bošnjaka Osmanskog carstva, njegovim završio je medresu, a zatim bio primljen Suhrab-paše u Dubrovniku), sekretara i
opisima građevina koje su naši zemljaci na Enderun, dvorski univerzitet, na ko- pouzdanika (kao kod Melek Ahmed-pa-
podizali u ime Božije širom Osmanskog jem se okitio titulom kurra hafiza. Ipak, še), bavio i trgovinom”, navodi Džafić.

52 7/1/2016 STAV