Page 48 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

DRUŠTVO

Priče o bosanskim ženama: književnica Nafija Sarajlić

BOL ZA DJETETOM

UGASILA KNJIŽEVNI DAR

Iako nesigurna u svoj dar i pripovjedačko umijeće, Nafija
Sarajlić je osjećala da pišući radi za dobro jer angažiranim
Piše: Dragana TOMAŠEVIĆ
pisanjem pomaže u borbi protiv zaostalih shvatanja, praznovjerja
i predrasuda

vaki čovjek sklon čitanju bar
nekoliko puta u životu zapitao
se šta bi neki autor još napisao
Sda je poživio duže ili da mu se
u životu nije dogodilo nešto što ga je
omelo. Desetine kritičara i književnih
historičara u svojim tekstovima otvoreno
su se pitali šta bi još napisao njemački
dramatičar Georg Büchner (Karl Geo-
rg Büchner, pisac, medicinar, naučnik i
revolucionar, 1813–1837) da nije umro
u 24. godini. Za hrvatskog pisca Janka
Polića Kamova (1886–1910) historiča-
ri književnosti tvrdili su da bi bio dru-
gi Krleža da nije, kao i Büchner, umro
sa 24 godine. Šta bi sve uradio pjesnik
Musa Ćazim Ćatić (1878–1915) da nije
bilo alkoholizma i rane smrti?
Slično pitanje nametnulo mi se zbog
Nafije Sarajlić. Šta bi bilo s njom da je
živjela u nekom za žene sretnijem vre-
menu, u sredini koja bi podržala njezin
dar i želju za pisanjem, tako da bi na-
stavila pisati ne smatrajući to vrijeme
ukradenim od porodice? Da li bi postala
ozbiljan pisac, da li bi se njene nesum-
njivo vrijedne crtice razvile do ozbiljnih
pripovijedaka da je njihova autorica na-
stavila pisati u kasnijim godinama? Bi
li ljudska zrelost pomogla i književnom
daru da se razvije? A, možda bi pisanje
bilo i dobra terapija za njenu bol zbog
gubitka djeteta? Na sva ova pitanja od-
govora nema. Možemo govoriti samo o
onome što je uradila kao jedina predstav-
nica bosanskohercegovačke književno-
sti austrougarskog perioda i prva prozna
književnica kod Bošnjaka.

ŠKOLOVANJE DJECE PRIJE SVEGA
Nafija Hadžikarić (udata Sarajlić) ro-
đena je u Sarajevu 1893. godine. Njezin

48 7/1/2016 STAV