Page 50 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

DRUŠTVO

OSTALE SU SAMO SUPRUGA, (Nametak, Rizvić, Isaković, Duraković, postepeno je razlaže u ideju, stav i po-
MAJKA I DOMAĆICA Memija) izricali su joj pohvale, pa tako, gled. Nafija Sarajlić započinje psihološki
Iako nesigurna u svoj dar i pripovje- npr., Minka Memija crtice Nafije Sarajlić portret i jezgrovitim riječima ga vaja je-
dačko umijeće, Nafija Sarajlić je osjećala vezuje za alhamijado tradiciju naše knji- zikom koji ima sve odlike narodnog go-
da pišući radi za dobro jer angažiranim ževnosti i tvrdi da je “Nafija Sarajlić doni- vora: sažetost, lakoničnost, romantičnost
pisanjem pomaže u borbi protiv zaosta- jela nešto novo u bošnjačku književnost, i erotičnost. Ali, Nafija Sarajlić je odviše
lih shvatanja, praznovjerja i predrasuda. a ovi suptilni medaljoni, na neki način malo ostavila za sobom da bi se mogao
Vjerovala je da književnik ne smije šu- su preteča kratkoj priči modernog izra- obilježiti jači trag, mada njeno djelo, tor-
tjeti, da ima obavezu govoriti o ljudima i za”. Alija Isaković Nafiju je izdvajao kao zično nedovršeno i u nagovještaju, bez
svemu onome što vidi oko sebe, pogoto- originalnog stvaraoca i stavljao ju ispred sumnje ima svoje mjesto u književnoj i
vo o lošim stvarima; treba se osloboditi mnogih njenih savremenika, prozaista. kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine.”
zanosa starim vremenom, školovati se i Po obimu skroman književni opus Nafija Sarajlić umrla je u Sarajevu 1970.
prosvjećivati pa znanjem pobijediti sve Nafije Sarajlić možda je najbolje opi- godine, a tek rijetki su znali da je udovica
ono “što dokoni svijet izmišlja i pokuša- sao Muris Idrizović: “Istančanim smi- književnika Šemsudina Sarajlića i sama
va podići na zakon vjere”. Teme njenih slom i ukusom u odabiranju tema i sižea nekad pisala i objavljivala. Jedna osnovna
Tema uvijek su iz života i sa snažnom po- funkcionalno komponuje svoju misao i škola u Sarajevu nosi njeno ime. n
entom. Iskrena i plemenita, njena bor-
ba perom potrajala je svega pet godina.
Lična tragedija sve je promijenila, pa je
Nafija pristala na tradicionalnu ulogu
žene u patrijarhalnom društvu. Teško
je podnijela smrt djeteta i, osjećajući se
glavnim krivcem za tu smrt, prestala je
pisati. Učiteljica i angažirana književnica
postale su za nju prošlost, ostale su supru-
ga, majka i domaćica. Posvetila se kući i
djeci, prigušivši u sebi svaku potrebu za
pisanjem. U ostavštini je pronađena tek
jedna pjesma Nafije Sarajlić posvećena
ženi, pod naslovom Ustaj, ženo.
Poslije pet godina bavljenja književ-
nošću nije ostalo mnogo ispisanih stra-
nica, svega dvadesetak crtica, “medaljona
života” (kako ih naziva Minka Memija),
ali kritika je u njenom radu prepozna-
la originalnost i posebnost u odnosu na
tradicionalne tokove književnosti i na-
javu modernije poetike i pripovjedač-
ke tehnike. Mnogi bosanskohercego-
vački kritičari i historičari književnosti

Po obimu skroman
književni opus Nafije
Sarajlić možda je
najbolje opisao Muris
Idrizović: “Istančanim
smislom i ukusom u
odabiranju tema i sižea
funkcionalno komponuje
svoju misao i postepeno
je razlaže u ideju, stav
i pogled. Nafija Sarajlić
započinje psihološki
portret i jezgrovitim
riječima ga vaja jezikom
koji ima sve odlike
narodnog govora”

50 7/1/2016 STAV