Page 67 - STAV broj 398

POETSKI GOVOR NA DESETAK JEZIKA
Po dolasku iz Batinaca u centar grada
jedva smo našli slobodno mjesto za parking
automobila. I Skoplje kao i Sarajevo trese
hronični problem parkinga u centru gra-
da. Nekako smo se snašli. S parkinga smo
produžili na lokaciju gdje će se održati festi-
val. Prijatno smo se iznenadili popunjenim
mjestima u Domu kulture. Almira Papić,
organizator i domaćin poetskog druženja,
kaže: “Već devetu godinu, u organizaciji
Omladinskog kulturnog društva Bošnjaka
Šadrvan, na ovoj manifestaciji učestvuju pje-
snici iz svih nacionalnih zajednica koje žive
pod našim, makedonskim suncem. Govorit
će se stihovi na makedonskom, albanskom,
bosanskom, turskom, hrvatskom, romskom,
vlaškom i srpskom jeziku. Zato, neka ovo
Balkansko veče poezije bude podsticaj da se
i dalje razumijemo, da osjetimo ljubav i
tugu bližnjeg, da podijelimo radost i sreću
i da se pripremimo za kreativno zasijava-
nje narednih književnih izdanja. Pjesnici
i pjesnikinje gledaju svijet oko sebe otvo-
renih očiju i slobodnog srca. Iz njihovih
pera izviru stihovi na njihovim maternjim
jezicima. Preko mosta uspostavljenog kroz
jezike osjetili bismo i razumjeli ono što se
iz njihovih duša izlilo na bijele listove pa-
pira. U okviru Festivala bit će promovisa-
na poema Zulija autora Bajre Perve (BiH),
koja je prevedena na makedonski jezik. Ta-
kođer, u holu Doma kulture Kočo Racin bit
će izložene umjetničke slike slikara amatera.
Pokrovitelji manifestacije je Grad Skoplje i
Dom kulture Kočo Racin.”
Almira se dokazala kao prevodilac, pu-
blicist i književnik. Objavila je dramu Priča
Javorova, prigodnu slikovnicu, pa Makedon-
sko-bosansko rječnik. Zajedno s Aidom Zu- Detalj s promocije
“Zulije” na
ković prevela je Zuliju na makedonski. Uz makedonskom jeziku
materijalnu potporu Ministarstva kulture
Sjeverne Makedonije izdavač je bilo Udru- Poslije promocije uslijedio je govor po- objavili na portalima i društvenim mreža-
ženje Šadrvan. Na kraju promocije izdavač ezije. Ugodno je bilo slušati poeziju na tim ma. Pjesnik Mehmed Arif, koji je stihove
je svim posjetiocima podijelio po primjerak, silnim jezicima. Svi pjesnici su Bošnjacima govorio na turskom jeziku, napisao je: “Ve-
a meni je pripala čast da kao autor napišem Makedonije čestitali njihov nacionalni pra- liko mi je zadovoljstvo učestvovati na Bal-
posvete. Na promociji je govorio prevodi- znik, Dan Bošnjaka. kanskoj večeri poezije i dijeliti istu sredinu
lački duo i moja malenkost. s vrijednim pjesnicima, piscima, umjetni-
Ovu kulturnu manifestaciju pozdrav- UTISCI UČESNIKA NA BALKANSKOJ cima. Zahvaljujem se Udruženju Šadrvan
nim govorima otvorili su Razmena Čekić VEČERI POEZIJE i predsjednici Almiri Papić što svake godi-
Durović, državni sekretar u Ministarstvu Privilegija je bila biti posjetilac ove kul- ne, na Dan Bošnjaka, održavaju ovu lijepu
ekonomije pri Vladi Republike Sjeverne turne manifestacije gdje se pisana riječ iz- manifestaciju.”
Makedonije, i Robert Alađozovski, naci- govarala na jezicima naroda koji žive u Sje- Elma Selimi, Bošnjakinja iz Tutina, najbo-
onalni koordinator za interkulturalizam, vernoj Makedoniji. Bez obzira na to da li ste lji student medicine u Mitrovici, piše: “Kad
jedno društvo, kulturni razvoj i međure- razumjeli sve te poetske poruke, osjetilo se je umjetnost u pitanju, za nedolazak kilome-
sornu saradnju Vlade Republike Sjeverne bogatstvo različitosti pretočeno u zajedniš- tri nisu izgovor, obaveze nisu prepreka. Na
Makedonije. tvo. Mnogi od učesnika svoje su impresije ovom festivalu poezije upoznala sam vrsne
umjetnike, profesore, akademike, ljude od
“Skopska Turska čaršija ili Bit Pazar ima jednu od najvećih nauke i pera! Predstavila sam publici moju
‘zelenih’ pijaca na Balkanu na kojoj možete naći sve vrste voća i zbirku poezije Zakasnićemo da budemo ljudi,
čiji je recenzent bio akademik Ferid Muhić.
povrća i proizvoda od njih, a posebno su poznate paprike i ajvar. Raznolikost korištenih jezika, pripadnosti i
Ako u toj čaršiji niste jeli ‘gravče na tavče’, kao da i niste bili u zajednička tačka poezije je mjesto odakle smo
krenuli, a to je – put prihvatanja.”
Skoplju. Peče se i jede u glinenim, pravougaonim posudicama.” Nadam se da nećemo zakasniti. n

STAV 21/10/2022 67