Page 71 - STAV broj 207

džamiju i mekteb porušili su, a zemlju prisvojili,
do posljednjeg metra!
Jedan prijepis Mustafa-begove vakufname na-
lazi se u sidžilu sarajevskog kadije (GHB, Sidžil
br. 79, str. 155/156), s ovjerom sarajevskog kadi-
je Ataullaha.

Vakufnama Muslihuddina Čekrekčije iz
1526. godine također je originalna i čuva se na
istom mjestu, u Gazi Husrev-begovoj bibliote-
ci. Pisana je na arapskom jeziku, nashi-pismom,
na žućkastom papiru širine 21 cm, a dužine dva
metra i 17 cm. I ona se čuva u kartonskoj futroli.
Muslihuddin Čekrekčija bio je zanatlija velikog
srca, imućan, skroman i pobožan. I danas se na
kubetu njegove džamije na Baščaršiji, umjesto
uobičajenog alema, nalazi čekrk, simbol zanata
kojem je pripadao. Zaradio je mnogo, a sve što je
zaradio ostavio je u pobožne i dobrotvorne svr-
he, u skladu s citatom iz svoje vakufname: “Od-
gojenom čovjeku ne dolikuje da u njemu (ovom
svijetu) gradi dvore i kuće, niti, pak, razumnom,
koji zna kakvo je njegovo stanje, da misli da se
na ovom svijetu može spokojan biti.” Izgradio je
drugu po starini potkupolnu džamiju u Sarajevu
1526. godine, mekteb u mahali Sarača hadži-Isma-
ila i za njihovo izdržavanje uvakufio sedamdeset
dućana u sarajevskoj čaršiji i 350.000 srebrnih
dirhema! Ali, to nije sve, u Visokom je podigao
školu u zaviji ovog grada i most na rijeci Bosni,
a za njihovo izdržavanje uvakufio 21 dućan u Vi-
sokom i 8.000 srebrnih dirhema.
Istom vakufu pripadalo je mezarje Čekrekčinica,
danas Veliki park u najstrožijem dijelu Sarajeva,
u kojem je i sam vakif ukopan. Vakif je mjesto
mutevelije zadržao za sebe i nasljednike, a nad-
zor povjerio cijelom džematu svoje džamije u Sa-
rajevu. Vakufnamu je sastavio i ovjerio sarajevski
kadija Ubejdullah, sin Ahmedov.
Treba li i napominjati da je sav ovaj imetak
otuđen i upropašten, osim džamije (postojalo je
rješenje i za njeno rušenje!). Čak su otuđeni i du-
ćani koji se nalaze pod samim džamijskim kro-
vom! Kada bismo danas procjenjivali štetu na-
nesenu Čekrekčijinom vakufu, ona bi se mogla
procijeniti na dvadesetak miliona KM!
Vakufnama Ćejvan-ćehaje iz Mostara iz 1554. godine
ĆEJVAN-ĆEHAJINU VAKUFNAMU NAPISAO JE
ŠEJHUL-ISLAM EBU SU›UD
Ćejvan-ćehajina vakufnama, vezana za njegove
vakufe u Mostaru iz 1558. godine, također je sačuvana
u originalu i danas pripada rukopisnom fondu Gazi Husrev-be- Ćejvan-ćehajina vakufnama, vezana za
gove biblioteke. Ima veliku, gotovo neprocjenjivu vrijednost jer njegove vakufe u Mostaru iz 1558. godine,
ju je napisao znameniti učenjak i šejhul-islam sultana Sulejmana također je sačuvana u originalu i danas
Veličanstvenog Ebu Su’ud: “‘Ketebehu Ebu S’ud, al-hakir, ‘ufije
‘anhu’ – napisao je Ebu Su’ud, ubogi, neka mu je oprošteno.” Nje- pripada rukopisnom fondu Gazi Husrev-
gov potpis je na naslovnoj stranici pri vrhu tugre sultana Sulej- begove biblioteke. Ima veliku, gotovo
mana Veličanstvenog, s lijeve strane, gotovo da je ukomponiran neprocjenjivu vrijednost jer ju je napisao
u samu tugru. Ime sastavljača vakufname uvijek je dolazilo na
vrhu, a ispod njegovog imena, lijevo i desno, redali su se potpisi znameniti učenjak i šejhul-islam sultana
i pečati kasnijih kadija koji su potvrđivali vjerodostojnost doku- Sulejmana Veličanstvenog Ebu Su’ud:
menta. Takav je slučaj i s ovom vakufnamom. Ovo je do danas “‘Ketebehu Ebu S’ud, al-hakir, ‘ufije ‘anhu’
ostalo potpuno nezapaženo! Samo da napomenemo, Ćejvan-ćehaja
bio je u srodstvu sa velikim vezirom sultana Sulejmana Veličan- – napisao je Ebu Su’ud, ubogi, neka mu je
stvenog Rustempašom (vjerovatno mu je bio sekretar, ćehaja) i oprošteno”

STAV 21/2/2019 71