Page 56 - STAV broj 215

hapsila je i vraćala na klanje u Bosnu. Ali U junu 1993. godine u i Dragu Kalajdžića. Tražili su oružje, a
ni to za ispunjenje projekta nije bilo do- Huso im je predao pištolj, za koji je imao
voljno, pa je 9. maja uhapšen i mještanin pljevaljskom selu Piperi dozvolu. Nakon toga su mu vezali ruke,
pljevaljskog sela Kava Mujo Korora, a Majoš Vrećo ubio je Džafera rezali nožem po glavi i divljački ga pre-
zatim predat Vojsci RS-a u Čajniču, na- Đogu, čije je tijelo pronađeno tukli. Od zadobijenih povreda, Huso je
kon čega je ubijen. U julu 1992. godine, umro dva mjeseca poslije.
u bošnjačkom selu Vitine ubijeni su Šaćir zatrpano granjem i lišćem. Patnja naroda Pljevalja nije prestala
Ramović i Omer Durak. Od tada je ovo Istraga je utvrdila da je Vrećo sa zvaničnim završetkom rata protiv Bo-
selo potpuno prazno. naredio Đogi da legne, a sne i Bošnjaka.
Zbog zastrašivanja i zlostavljanja lo- Prostor Bukovice posjetile su 10. apri-
kalnog stanovništva, do jula 1992. godi- onda mu tri puta pucao u la 1996. godine ekipe UNHCR-a te pred-
ne u potpunosti su bila “očišćena” boš- glavu iz automatske puške stavnici Švicarske fondacije i Danskog
njačka sela: Madžari, Vukšići, Budijevići, savjeta za izbjeglice. Nakon što su se hu-
Ograde, Čerijenci, Brdo, Stražice, Plan- do sutra, nakon čega se Himzo objesio u manitarci uvjerili kakva pustoš nakon
sko, Močevići, Kruševci, Kava, Bunguri, blizini vlastite kuće. Na autobuskoj stani- progona Bošnjaka vlada ovim krajevi-
Ravni, Klakorine i Ðenovići, a kasnije su ci u Pljevljima 5. novembra 1992. godine ma, obavezali su se da će prognanicima
opustošena i sela Mrčići, Rujevica, Haj- pripadnik Vojske Jugoslavije usmrtio je popraviti kuće i omogućiti im povratak.
lovine, Kržova i Lugovi. jednu Bošnjakinju, u trenutku kada je u Međutim, kada je već popravljeno prvih
Zbog torture nad Bošnjacima, u Pljev- naručju držala malo dijete. sedam kuća i kada je trebalo da se u njih
ljima je održana 7. augusta 1992. godi- usele njihovi vlasnici, kuće su ponovo
ne posebna sjednica Vrhovnog savjeta TEROR NASTAVLJEN I NAKON demolirane, čime je Bošnjacima upuće-
odbrane SRJ, na kojoj su prisustvovali ZAVRŠETKA AGRESIJE na poruka da od povrataka nema ništa.
predsjednik Crne Gore Momir Bulato- Potpuno svjesni kakav teror provode Tragediju tamošnjih Bošnjaka možda
vić i premijer Milo Ðukanović. Iako su nad pljevaljskim Bošnjacima, u februaru je ponajbolje opisao predsjednik SDA
prestravljeni Bošnjaci Pljevalja očekivali 1993. godine Komanda Vojske Jugosla- Crne Gore Harun Hadžić, koji je tokom
mirnije dane, torture nad njima su, na- vije spriječila je misiju KEBS-a i strane posjete Pljevljima u julu 1996. godine za
kon ove sjednice, postale veće i strašnije. novinare da posjete Bukovicu, uz obra- medije izjavio da je proces etničkog či-
Tokom ljeta 1992. godine Vojska Re- zloženje da nikome ne mogu garantirati šćenja Bošnjaka u ovoj najzapadnijoj san-
publike Srpske je Bošnjake koji su se na- sigurnost. Pripadnici redovne vojske i džačkoj općini nastupio još 1991. godine
lazili na liječenju u pljevaljskoj bolnici zvanične policije, rezervisti i razni zlo- bombaškim napadima na njihove kuće i
odvodila u Čajniče i tamo ubijala. Zijad činci-dobrovoljci svakodnevno su baca- lokale, a da je proces iseljavanja Bošnja-
Velić ubijen je na Mostini kod Čajniča, li bombe na bošnjačke poslovne objekte. ka dobio na intenzitetu nakon otmice u
a Ibrahim Sandal iz sela Kunovo bio je Vlasnici su iz straha objekte napuštali i Bukovici u februaru 1993. godine i nakon
pobjegao u Bukovicu, prijavio se crno- zatvarali, tako da je do marta 1993. godine, više ubistava. Hadžić je konstatirao i da,
gorskoj policiji misleći da će biti zašti- od ukupno 400 bošnjačkih radnji, ostalo “zbog straha i nesigurnosti, nemogućno-
ćen. Međutim, policija ga je predala Voj- raditi samo njih pet. Naravno, pošteđe- sti zapošljavanja, posebno zbog zabrane
sci Republike Srpske, koja ga je odvela u ni nisu bili ni islamski vjerski objekti. povratka u svoje domove i rada na svojim
Foču i ondje likvidirala. U selu Planjsko 19. aprila 1993. godine imanjima, kao i raznih pritisaka od strane
U oktobru 1992. godine u Bukovici do temelja je spaljena džamija, a mjesec aktualne vlasti, prijeti potpuni nestanak
su ubijeni otac i sin Hajro i Ejup Mu- poslije, eksplozivom je srušena munara Bošnjaka ove općine.”
slić. Početkom novembra vojska i policija džamije u selu Raščići. Epilog pljevaljske golgote zastrašujući
intenzivirali su nasilje nad Bošnjacima, U junu 1993. godine u pljevaljskom je – iz pograničnog pojasa prema Bosni i
tražeći navodno skriveno oružje i prije- selu Piperi Majoš Vrećo ubio je Džafera Hercegovini, zbog ubistava, silovanja, pa-
teći likvidacijom ako Bošnjaci ne napu- Ðogu, čije je tijelo pronađeno zatrpano ljevine i pljačke kuća, od 1992. do 1995.
ste svoje kuće. Tih dana u selu Vukšići, granjem i lišćem. Istraga je utvrdila da je godine iseljeno je 95 posto Bošnjaka. A
u ranim jutarnjim satima, pripadnici Vrećo naredio Ðogi da legne, a onda mu tri to nikako ne može biti posljedica spora-
vojske i policije SR Jugoslavije upali su puta pucao u glavu iz automatske puške. dičnih incidenata, nego je rezultat dobro
u kuću Himze Stovraga, te ga pretukli Zločini su nastavljeni i narednih go- osmišljenog, pripremljenog i na sistema-
rukama, nogama i palicama. Prema sje- dina. U junu 1994. godine, u kuću Huse tičan način provedenog plana da se s ovog
ćanju njegove supruge Zlatije, na kraju Bekana u selu Hajlovine upalo je nekoliko područja zauvijek protjeraju Bošnjaci. A
mu je izvjesni Goran Zindović zaprijetio vojnika, među kojima je Husina supru- Crnu Goru i njen tadašnji crni režim više
da ih na ovom mjestu ne smije sačekati ga Hajra prepoznala Milorada Brkovića niko i ne spominje. n

56 18/4/2019 STAV