Page 11 - STAV broj 338

u Washingtonu, posebno u Pentagonu, ali PODRŠKA ŠIITSKIH HAZARA Tadžika i Uzbeka koji su ih prihvatili
i State Departmentu. Navodno, Baradar TALIBANIMA i podržali. Ono što je do danas najzani-
je uspostavio bliske kontakte s pomenu- Lahkoća s kojom su Amerikanci s ta- mljivije jeste da su talibani za jednog od
tim američkim diplomatom s kojim dijeli libanima ispregovarali povlačenje svojih svojih predstavnika imenovali i Mevle-
isti muslimanski i paštunski kulturološki okupacionih trupa, odsustvo predstavni- vija Mehdija Mudžahida, vjerskog vođu
background iako ne ideologiju i gospodara. ka režima u Kabulu iz tih pregovora, i iz redova manjinske šiitske sekte Hazara,
Afganistan nikad nije prihvatio granicu lahkoća kojom su talibani umarširali u što predstavlja revolucionarni zaokret i
s Pakistanom kao legalnu, a pakistanski Kabul, njihova obećanja da neće vršiti otklon od ekskluzivnog ranijeg taliban-
Paštuni su više godina vodili gerilski rat represalije kao za vrijeme njihove ranije skog nepomirljivog odnosa prema šiitskoj
protiv Vlade u Islamabadu za svoja prava i vlasti u Afganistanu i pomirljivost Bide- populaciji uslijed izrazito redukcionistič-
autonomiju. Formirali su i gerilski pokret nove administracije te komocija s kojom kog talibanskog sunitskog stava selefistič-
koji je postao poznat kao Pakistanski tali- su im prepustili Kabul – govori o tome ke provenijencije koji karakterizira nji-
bani (Tehriki Taliban Pakistan). da ipak između neotalibana i Bidenove hov vjerski i teološki background budući
Mogućnost prekograničnog strateškog administracije postoji određeni strateški na njihovo utemeljenje u deobandskoj
približavanja afganistanskih i pakistanskih sporazum o čijim je posljedicama danas konzervativnoj hanefijskoj školi islama
talibana u budućnosti, a koji neće biti pod prerano govoriti, ali vrijeme će pokaza- iz koje su izrasli.
paskom i kontrolom pakistanske vojne oba- ti da Amerikanci nisu bez razloga doš- Utjecaj Mehdija Mudžahida među
vještajne službe, Inter-Services Intelligence, li do spoznaje da treba da se povuku iz pripadnicima šiitskih Hazara bio je ključ-
već zajedničko nastojanje Paštuna da se Afganistana, a kao vlast u Kabulu ipak ni moment koji je osigurao podršku ove
izbore za ujedinjenje, mogao bi predstav-
ljati sjeme budućeg sukoba. Upravo je to
razlog zbog kojeg je Pakistan svoju umi-
ješanost u sukob u Afganistanu i podršku
talibanima smatrao okosnicom svog vla-
stitog opstanka i nacionalne sigurnosti. S
Talibanima u Kabulu Islamabad računa
na stratešku dubinu i sigurnu zaleđinu
na zapadnoj granici jer ne može priuštiti
tenzije s obje strane svoje granice. Radi
se o sličnom modelu borbe saudijskog
dvora u Rijadu protiv domaćih opone-
nata u obliku “Al-Kaide” kao smrtnog
neprijatelja u Saudiji, što nije sprečavalo
Rijad da pruža podršku ovoj terorističkoj
grupi drugdje u regiji pod uvjetom da to
ne ugrožava njenu nacionalnu sigurnost
i teritorijalni integritet, a koristan je in-
strument u obračunima s neprijateljima
koje time želi oslabiti.
Ipak, bez obzira na pakistansku stra-
tegiju, ni jedan režim u Kabulu ne miri
se s granicom koju je odredila “Durando-
va linija”, a talibani su u tome posebno
osjetljivi, tako da je velika nepoznanica
kako će se ova situacija razvijati kasnije.
Pakistan je upravo iz bojazni od bujanja
paštunskog etničkog nacionalizma uči-
nio puno napora da kreira talibane i da ih
indoktrinira u konzervativnoj islamskoj su odabrali talibane, a ne marionete koje šiitske skupine talibanima. To govori da
doktrini deobandske škole islama kako su ih opsluživale dvije decenije i koje su su talibani tokom protekle dvije deceni-
bi njihova kolektivna svijest, vrijednosti im postale balast. To, naravno, ni u kom je sazrijevali i da su danas profilirani i
i pogled na svijet bili snažno uronjeni u slučaju ne umanjuje kredibilitet talibana sofisticirani politički operatori duboko
vjersku, fundamentalističku varijantu isla- i njihov patriotizam i isplativost njihove svjesni nužnosti inkluzivnosti i senzibi-
ma koja treba da dominira njihovom svi- borbe za slobodu protiv neprijatelja. Ta- liteta, te vjerskog i etničkog pluralizma
ješću, vodeći pažljivo računa da ne dođe kve borce i neprijatelj više voli nego one koji su neophodni za uspješno upravlja-
do emancipacije njihove etničke nacio- koji svoj narod i svoju zemlju pljačkaju nje multietničkim društvom kakvo je Af-
nalne svijesti jer bi onda postalo ozbiljna i čereče pod zaštitom okupacione sile ganistan, a posebno svjesni okruženja u
prijetnja Pakistanu koja bi mogla ugroziti koja ih je štitila. kojem se Afganistan nalazi. Talibani su,
sigurnost, stabilnost pa čak i teritorijalni Da bi moglo doći do neke vrste in- nadati se je, naučili lekciju tokom pro-
integritet. Pakistan je nastao kao država kluzivne i reprezentativne pluralne vlade teklih 20 godina i nema razloga da im
na vjerskoj osnovi, kao država čiste vje- koja će uključivati sve etničke skupine se ne vjeruje na riječ. Povjerovala im je
re islama, na idejama Muhameda Iqbala, pa i one koje su do sada ratovale protiv i najveća sila svijeta koju su pobijedili i
koji je duhovni ideolog Pakistana, čije je talibana, govori sama činjenica da su na omogućila im je njihov povratak u Ka-
ideje pretvorio u politički projekt otac svom putu prema Kabulu talibani uspje- bul, priznavši vlastiti poraz i limite ame-
Pakistana Muhamed Ali Jinah. li regrutirati u svoje redove veliki broj ričke globalne moći. n

STAV 27/8/2021 11