Page 78 - STAV broj 338

KULTURA

Iz uredničke bilježnice

Odmak od postmodernističkog eksperimenta u smjeru zbilje

SINANOVIĆEV

POVRATAK

PRIČI I BLISTAVO

PRIPOVIJEDANJE

O SVAKODNEVICI

OBIČNOG ČOVJEKA

Mirsad Sinanović, Kolonija, “Dobra knjiga”, Sarajevo, 2020.

Piše: Almir ZALIHIĆ

rozna knjiga Kolonija iznova ak- življenja u koloniji u toku prve petoljet- Sinanović izražava punoću života kroz
tualizira spisateljstvo Mirsada ke, te kako se mijenjaju moralni zakoni u isječke, fleševe. Ova knjiga nije “roman
Sinanovića. Dvadeset i pet priča čovjeku i zvjezdano nebo nad čovjekom. a these”, iako u njoj postoji jedinstvena
P iz ove zbirke otkriva još jedno “Oko četiri stotine njemačkih vojnika, ideja, iako je naznačeno da nije moguće
lice Bosne kao zemlje jakih poriva, silne zarobljenih 1943. godine u Brčkom, dok je potpuno racionalno objasniti ljudsko po-
strasti, iracionalnih postupaka, mržnje njihova tenkovska jedinica forsirala Savu, našanje. U tom smislu Sinanović odbacuje
i ljubavi istovremeno. Djela umjetnosti prebačeni su u zatvor u Sarajevo. I dok su zakon slučajnosti i pojednostavljena psi-
nisu slikovnice historije niti izložbe na- bili u zatvoru, izvodili su građevinske ra- hološka objašnjenja. Pri tome postaje ja-
ših ideala. Djela umjetnosti otkrivaju na- dove, obnavljali porušene kuće. Za njih sno da jedina snaga koja može objediniti
čine na koje čovjek strada, pobjeđuje ili nije bilo ‘složenih poslova’. Kao da su po razne nivoe stvarnosti i izraziti složenost
biva pobijeđen. Misao da nema definitiv- sastavu u Njemačkoj činili neku uhodanu i slojevitost života nije logika već poezi-
nih pobjeda ni definitivnih poraza, a da je radnu, a početkom rata i tenkovsku jedini- ja. Dakle, ne objašnjavanje, već slutnja i
stradanje stalna prijetnja čovjeku na ovim cu”, neka je vrsta uvoda u knjigu Kolonija. intuicija, i autorova i čitateljeva. Poetsko
prostorima može se označiti tragičnom, Potom slijedi izmještanje zarobljenika u u proznom djelu pomaže da shvatimo da
pesimističkom, melanholičnom, pa čak i malo mjesto u istočnoj Bosni, gdje je tre- stvari nisu ono što izgledaju da jesu, da sva
anarhičnom, ali nikako antiživotnom, an- balo izgraditi betonski most preko Drine živa bića i stvari mogu sadržavati mnogo
tiljudskom, a posebno ne nemogućom. U i instalirati prve gatere i brentu za budu- značenja, da je čitav svijet samo jedna ve-
pričama Mirsada Sinanovića istraživana je ću pilanu. Prije toga određen je prostor za lika metafora ili niz metafora u metafora-
ljudska sudbina, izražavano je njeno pulsi- novo naselje, za barake u kojima će obita- ma. Poetska funkcija autorovog stila jeste
ranje u vremenu koje kao džinovski kazan vati radnici-graditelji. Stotinjak montažnih da istovremeno izrazi i složenost i trans-
guta ljude i prijeti da sve pretvori u meha- kuća poredanih ukrug činilo je Koloniju, cendentnost stvarnosti. Kompleksnost
nički ritam “novih” ideja i stremljenja. U novu zajednicu ljudi različitih nacional- se najjasnije odražava u sintaksi, dok se
najautentičnijim prizorima Sinanovićevih nosti, kulture, zanimanja, navika i poriva. transcendentnost primjećuje u poetskom.
priča probuđeni će čitalac moći da vidi, da Fenomen života u Koloniji sinhronizira- Ako je kod mnogih spisatelja čija su
osjeti što znači poznata fraza “proces indu- na je povijest smijeha i suza, sreće i tuge, djela dugo godina bila obrazac tretmana
strijalizacije”, što znači promjena načina smrti i rađanja, te svih onih detalja koji bosanskog vilajeta zemlja Bosna bila neka
življenja, što su “blagodati” zajedničkog čine život, a nevidljivi su na prvi pogled. vrsta Pandorine kutije u kojoj je mržnja

78 27/8/2021 STAV