Page 79 - STAV broj 338

U pričama Mirsada Sinanovića istraživana je ljudska
sudbina, izražavano je njeno pulsiranje u vremenu
koje kao džinovski kazan guta ljude i prijeti da sve
pretvori u mehanički ritam “novih” ideja i stremljenja. U
najautentičnijim prizorima Sinanovićevih priča probuđeni
će čitalac moći da vidi, da osjeti što znači poznata fraza
“proces industrijalizacije”, što znači promjena načina
življenja, što su “blagodati” zajedničkog življenja u
koloniji u toku prve petoljetke, te kako se mijenjaju
moralni zakoni u čovjeku i zvjezdano nebo nad čovjekom.

Promjene u kasabi, u istoč- put, uklanja zapreke, razbija predrasude,
noj Bosni, nakon Drugog svjet- pomaže da se rane prije zaliječe i svijet
skog rata, u pripovjedačevoj vi- vrati “u normalu”.
ziji sadrže u sebi niz okolnosti Prikazujući prvo ogledalo, a potom re-
koje ukazuju na bezrazložnost i fleksiju, idući od konkretnog ka apstrak-
iracionalnosti naknadnih histo- tnom, Sinanović postiže maksimalnu sna-
rijskih događaja, koji su ljude gu u svom proznom, poetskom jeziku. On
jednostavno zatekli nespremne neprekidno primorava čitatelja da sudjeluje
i u psihološkom i u svakom dru- u kreativnom procesu prisjećajući se deta-
gom vidu. Umjetničku izrazitost lja, upijajući atmosferu, znajući sve vrijeme
i značaj ove Sinanovićeve proze da to čemu prisustvuje predstavlja nešto
(formalno je to zbirka priča, ne- mnogo značajnije i da mora strpljivo čeka-
formalno roman sastavljen iz pri- ti razjašnjenje, ali Sinanović ne mudruje,
ča s jedinstvom mjesta, radnje i on ne daje skrivene nagovještaje da je to
likova) vidim u tome što je u nji- alegorija, nikad ne izdaje svoju umjetnič-
ma akcenat psihološki, antropo- ku namjeru. Uvijek moramo sami izvlačiti
loški, prenesen s terena ideološke zaključke, paralele i naravoučenija, jer su
jednosmjernosti na teren onog što junaci ove knjige izloženi određenoj vrsti
zauzdavana ovom ili onom vrstom stiliza- obuhvata pojam “čovjek kao polivalentno dehumanizacije i izoliranosti.
cije ili, pak, konvencionalnom kulturom i proturječno biće”; drugim riječima: i zlo Ova Sinanovićeva proza istodobno po-
općenja, u prozama Mirsada Sinanovića na i dobro, i merhamet i nasilje, i ljubav i sreduje fikcijski svijet i autorovu zamisao
jedan osoben način srušene su sve predrasu- mržnja samo su toliko istiniti koliko su o najprikladnijim načinima njegova obli-
de, zablude, uljuljkivanja i strah. Potekla je postali plijen umjetničkog iskaza, koliko kovanja. U tom kontekstu ona je specifič-
rijeka istine. Svoje blistave momente izra- su efekt, a ne namjera. Sinanovićeva pro- na jer ponešto djeluje kao egzotika, odno-
žajnosti Sinanović je kao pripovjedač našao za u tom smislu drži do bitnih, unutar- sno nostalgija.
baš tamo gdje ih je morao naći: u običnim njih ciljeva književnosti; literatura kao U aktualnoj bh. književnoj praksi ova
ljudima i njihovim sudbinama pritisnutim umjetničko djelo nije tu da posvećuje je knjiga odmak od postmodernističkog
surovom svakodnevicom. Vještim pripovje- žrtve niti da unižava negativce. Pripovje- eksperimenta u smjeru zbilje (mimetiz-
dačkim postupcima Sinanović upozorava dač nije inaugurator ordenja bilo kome ma) i povratka priči (fabuliranju). Ona je
da čovjek nije samo socijalno biće, da nije od povijesnih sudionika novog vremena primjer oblikovanja otvorenog, jednostav-
čak ni “samo vlastito biće”, da prelazak tzv. industrijalizacije. Takvim stavom Si- nog, komunikativnog tipa teksta koji teži
granice koja dijeli ljudsko od neljudskog nanović je zakoračio u sfere intelektualne dokidanju granica na relaciji autor – djelo
izaziva konsekvence. odvažnosti koja, na koncu, uvijek olakša – recipijent. n

Mirsad Sinanović rođen je 1955. godine u Foči. Osnovnu i Njegove knjige prevođene su na više jezika. Član je Društva
srednju školu završio je u rodnom gradu, a potom je pohađao pisaca BiH. Živi i radi u Sarajevu.
Filozofski fakultet u Sarajevu. Diplomirao je na Odsjeku za isto-
riju jugoslavenskih književnosti i savremeni sh/hs. jezik kod prof. Bibliografija
dr. Muhsina Rizvića s temom Historijska podloga rodoljubive Smrti i pobjede, knjiga ratnih reportaža, 1997.
lirike i dramskog rada Safvet-bega Bašagića. Bosna između Washingtona i Daytona, knjiga političkih ese-
Od 1978. do 1990. je radio kao profesor sh/hs. jezika u Foči. ja, 1998.
Godine 1990. s porodicom se doseljava u Sarajevo. Pisao Žrtvovanje vuku, roman, 2003.
je u Muslimanskom glasu, časopisu koji je Udruženje novi- San Hasana Nazira, roman, 2005.
nara BiH proglasilo najboljim novinama za 1992. godinu od Kulin, roman, 2007.
njegovog osnivanja. Muslimanski glas preimenovan je u list Ajvaz u Akhisaru, roman, 2008.
Ljiljan 1993. godine. Udruženje novinara BiH 1995. godine Merdžan-kaduna – Male priče o velikim ljudima, 2013.
proglasilo ga je najboljim ratnim reporterom za 1994. godinu. Sokollu Mehmed-paša, roman, 2016.

STAV 27/8/2021 79