Page 76 - STAV broj 203

KULTURA

Egzodus Roma Banje Luke 1992. godine

NIKO SE VIŠE

NE VESELI

NA VESELOM

BRIJEGU

Godine 2014. Šemso Avdić objavio je knjigu Karta u jednom smjeru. Riječ je o dragocjenom istraživačkom
materijalu koji tretira odiseju Roma iz Banje Luke 1992. godine. Avdić je uz uvodni tekst o Romima
s Veselog Brijega, njihovoj historiji i kulturi življenja istražio i porodice koje su odselile iz Banje Luke,
pretežno u zemlje Skandinavije, te ispričao sudbine svojih sagovornika. Knjiga je posebno važna zbog
oskudnosti relevantnih faktografskih podataka o savremenim kretanjima i migracijama ovdašnjih Roma,
te neodvojive komponente bosanskohercegovačkog društvenog mozaika koja upotpunjuje arabesku
našeg multietničkog društva. Knjiga je štampana u svega 500 primjeraka te je veoma teško doći do

nje. Stoga ćemo prezentirati Avdićevo istraživanje i njegova zapažanja tokom odrastanja na Veselom
Brijegu, uz nadu da će ovakvih i sličnih istraživanja biti znatno više

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

igracija je konstanta romskog je počelo da kopni veliko romsko na-
identiteta. Koliko je samo puta selje, Veseli Breg. Preko noći su ne-
romski narod od Indije do Skan- stajale čitave mnogočlane porodice”,
Mdinavije bio prisiljen na progon i piše u Predgovoru kolumnistica Olga
iseljavanje, nerijetko mehanizmima vojnog Komnenov, ističući da su, u pokušaju
i policijskog aparata. Nerijetko su upravo da se domognu druge strane granice,
Romi bili prvi na udaru fašističkih poli- nestale hiljade ljudi, među kojima i
tika, iako je riječ o narodu koji u svojoj jedan broj Roma.
životnoj filozofiji nikada nije baštinio te-
žnje za dominacijom nad drugima. Kako TRADICIJE I OBIČAJI BAŠTINJENI
to primjećuje jedan sociolog, narod koji ne NA VESELOM BRIJEGU
poznaje epsku već isključivo lirsku književ- Kako piše Šemso Avdić, nekadašnji
nost i lirski izražaj i ne može producirati stanovnici Veselog Brijega i Klašnica
ratni narativ. Ipak, fašističkim ideologi- jesu Romi gurbeti. U Banju Luku do-
jama oni su predstavljali tek bespotrebni selili su iz Bronzanog Majdana, Aginog
višak kojeg se treba riješiti. “Prepoznao Sela i Memića. “Dolazili su iz tih ma-
je romski narod oblake i nadolazeće oluje njih sela jer je život bio težak i mono-
početkom devedesetih godina. Ali opet uz ton, teško su se snalazili jer Rom ne voli
nevericu. U Banjaluci, koja je vremenom da živi ondje gdje nema pruge i rijeke,
postala središte Srpske Bosanske države, mada ih i nije koristio”, piše Avdić.
tama je padala polako, ali sigurno tamo gde Kako su dolazili u grad na Vrbasu, tako
su Romi pevali i u isto vreme plakali. U su se i naseljavali jedni uz druge. Do
takvoj situaciji polako, ali nezaustavljivo Drugog svjetskog rata naselje u kojem

76 24/1/2019 STAV