Page 76 - STAV broj 259

KULTURA

identiteta i tradicije. Kad god smo bili u nedovršene zgrade Doma kulture u Velikoj
prilici, organizirali smo promocije knjiga Kladuši pozitivna strana kod organizacije
velikokladuških književnika i pjesnika izložbi, promocija, predavanja i svečanih
Kasima Mujagića, Ešrefa Hadžića, Mir- akademija jeste to što nam općinske vla-
ze Huskića, ali i nekih drugih krajiških sti bezuvjetno daju na raspolaganje salu
i bosanskohercegovačkih autora. U Ve- Općinskog vijeća.
likoj Kladuši svoje knjige promovirali
su Isnam Taljić, Admir Muhić, Hazeta STAV: Već se godinama u organizaciji
Hamzić Salihović, Amir Sijamhodžić, kladuškog “Preporoda” organizira naučni
dr. Rifet Šahinović, dr. Amir Karić, dr. skup na različite teme. Tim povodom, u
Mujo Begić, dr. Fikret Midžić te mnogi Veliku Kladušu dolazila su mnoga zna-
drugi. Posljednja knjiga koju smo promo- čajna imena iz naučnog i kulturnog ži-
virali bila je Godine borbe za slobodu, čast vota Bosne i Hercegovine i regije. Kako
i dostojanstvo autora Ramiza Salkića. Ono uopće uspijevate sve organizirati?
što uvijek treba istaći i pohvaliti jeste to SELIMOVIĆ: U proteklih nekoliko go-
da se sav dosadašnji rad zasnivao na vo- dina Bošnjačka zajednica kulture “Pre-
lonterizmu velikog broja pojedinaca koji porod” Velika Kladuša svoj rad uglav-
se nisu štedjeli. “Preporod” ima odličnu nom je bazirala na organizaciji sadržaja i
saradnju s Medžlisom IZ Velika Kladuša, manifestacija po kojima smo postali pre-
sa svim školama na području općine, s ho- poznatljivi kako u Velikoj Kladuši, tako
rom “El-Verdu” i kulturno-umjetničkim i u Unsko-sanskom kantonu i šire. Svi
društvima koja djeluju u Velikoj Kladuši. kulturni događaji koje smo organizirali
Dobra saradnja postoji i s medijima NN imali su visok nivo kulturne i umjetnič-
“Reprezent”, Radio “Velika Kladuša”, Ra- ke vrijednosti. Jedna od manifestacija po
dio “Trend” i RTV USK, koji redovno prate kojoj smo poznati jeste i naučni simpozij
naš rad. Cilj nam je unaprijediti tu sarad- pod nazivom Islam i civilizacija, a koji se
nju i proširiti je i na druge organizacije i svake godine održava u martu u povodu
udruženja koja se bave kulturom. Sarad- obilježavanja Svjetskog dana islamske kul-
nja s Matičnim odborom “Preporoda” u ture, mira, dijaloga i filma, koji, evo, već
Sarajevu do sada je bila dobra i imali smo sedam godina uspješno realiziramo. Cilj
razumijevanja od predsjednika prof. dr. Se- ovog simpozija jeste unapređenje kultu-
nadina Lavića, koji nas je u dva navrata i re dijaloga u našem gradu, gdje između
posjetio. Što se tiče finansijskih sredstava, ostalog o nekim temama pokušavamo
do sada nismo imali pomoći od Matičnog u tom prostoru. Ohrabruje me činjenica razgovarati na drugačiji način, odnosno
odbora. Prema najavama novog predsjed- da je predsjednik “Preporoda” BiH Sanjin na bazi naučnih činjenica kako bismo ih
nika “Preporoda” prof. dr. Sanjina Kodri- Kodrić obećao iznaći sredstva za izgrad- približili građanima Velike Kladuše. Od
ća, slijede bolji dani za BZK “Preporod” nju kuće “Preporoda” u Velikoj Kladuši, 2012. godine, otkad se održava ovaj sim-
BiH. Bude li tako, sve to će se zasigurno uz preduvjet da Općina Velika Kladuša pozij, izloženi su deseci radova uglednih
odraziti i na poboljšanje uvjeta našeg rada dodijeli zemljište za izgradnju. Planira- naučnih i akademskih radnika iz Bosne
u Velikoj Kladuši. mo u martu s predsjednikom Kodrićem i i Hercegovine i regije, a na razne teme,
predstavnicima “Preporoda” iz Sarajeva poput: Islam i civilizacija, Znameniti Kra-
STAV: Većina podružnica “Preporoda” posjetiti predstavnike Općine Velika Kla- jišnici u kulturi Bosne i Hercegovine, Uloga
u Bosni i Hercegovini ima problem sa duša i razgovarati o statusu “Preporoda” žene u savremenom društvu, Islam i mediji,
smještajem. Da li “Preporod” u Velikoj u Velikoj Kladuši. Finansiranje “Prepo- Multikulturalnost Bosne i Hercegovine, Ob-
Kladuši ima kancelariju i kakva je po- roda” još nije sistemski riješeno, tako da razovanje i kultura Bošnjaka i dr. Negativna
drška vašem radu od općinskih vlasti? smo prepušteni sami sebi, odnosno sred- strana svega jeste da zbog finansijske situ-
SELIMOVIĆ: Kao i kod načina finansira- stva za organizaciju kulturnih i drugih acije nismo bili u prilici publicirati nave-
nja “Preporodovih” potreba, i situacija oko manifestacija prikupljamo od pojedinaca, dene radove u prikladan zbornik radova.
smještaja je gorući problem svih proteklih članova “Preporoda” i poduzetnika koji
godina. Radimo bez adekvatnog prostora, imaju razumijevanja za kulturu, kao što STAV: Položaj kulture u lokalnim zajedni-
tj. nemamo svoj prostor. Knjige, postojeću su vlasnici firmi “Lizis”, “Euro-Iteks”, cama u USK posljednjih godina ni izbliza
arhivu i drugu dokumentaciju čuvam kod “Amelšeh”, “Hurma”, PIP i dr. Nedostatak nije na potrebnom nivou. Kulturna pro-
kuće. Mnoge donacije koje su nam nuđe- sredstava ograničava nam rad i onemogu- dukcija sve je slabija, a i ono malo sa-
ne za popunu biblioteke knjigama nismo ćava iznajmljivanje adekvatnog prostora držaja koji se organiziraju sve su češće
ostvarili isključivo zbog nepostojanja pro- za smještaj arhive i druge dokumentacije. vrlo spornog kvaliteta i estetsko-umjet-
stora. Duži niz godina bezuspješno poku- Da imamo riješeno sistemsko finansiranje, ničkog nivoa. Čini se da je posebno izra-
šavamo da osiguramo prostor. Imali smo sigurno bismo mogli planirati i realizirati žen problem nedostatka publike zbog
ponudu od “Agrokomerca” da nam iznajme i mnoge zahtjevnije projekte. Što se tiče koje se i organiziraju kulturni sadržaji.
kuću na Starom gradu. Međutim, kako je Općine i viših nivoa vlasti, do sada nismo Kakvo je stanje u Velikoj Kladuši kad je
u nju potrebno dosta ulaganja, a sam sta- imali nikakve finansijske podrške. Krajnje riječ o odzivu publike?
tus “Agrokomerca” nije još u potpunosti je vrijeme da se ta situacija promijeni i da SELIMOVIĆ: Što se tiče položaja kulture
riješen, bili smo primorani odustati od te oni koji odlučuju o dodjeli sredstava pre- na području Velike Kladuše, mogu reći
ponude. Čekamo završetak Centra za kul- poznaju značaj kulture za svaki narod, jer da je iz godine u godinu sve manje kva-
turu “Zuhdija Žalić” u Velikoj Kladuši pa ulaganje u kulturu je ulaganje u budućnost, litetnih kulturnih sadržaja i sve je manje
se nadamo da će i za “Preporod” biti mjesta a čiji se plodovi kasnije ubiru. U uvjetima publike. Dugogodišnja nebriga za kulturu

76 20/2/2020 STAV