Page 77 - STAV broj 259
P. 77
i minimalna izdvajanja za kulturne sa-
držaje doveli su do toga da i oni svijetli
kulturni događaji, koji su privlačili veliki
broj posjetilaca i imali zavidnu estetsku
i umjetničku vrijednost, pomalo gube
bitku sa sadržajima sumnjivog kvaliteta.
Organizatori sve više pribjegavaju orga-
niziranju koncerata tzv. “narodne muzi-
ke” s izvođačima upitnog kvaliteta kako
bi što brže i što lakše došli do zarade. Te
koncerte organiziraju za vrijeme praznika,
kada je u najvećem broju prisutna i naša
“dijaspora”, a koja ih masovno posjećuje.
Ima i svijetlih primjera kada je riječ o
kulturnim sadržajima. Jedan od njih je-
ste i simpozij “Islam i civilizacija”, koji
svake godine okupi veliki broj profeso-
ra, imama, javnih i kulturnih djelatnika,
privrednika, uglednih članova zajedni-
ce. Zadovoljni smo i posjetom prilikom
organiziranja svečanih akademija povo-
dom 1. marta i 25. novembra, kojima
prisustvuje veliki broj građana Velike
Kladuše. Izložbe slika koje smo organi-
zirali i pojedine promocije knjiga i nisu
baš bile posjećene onako kako bi trebale
s obzirom na mali odziv građana Velike
Kladuše s jedne strane, a veoma brojnu
skupinu prosvjetnih radnika i državnih
službenika koji bi trebali, a na koncu i
morali biti ciljna publika. Trebalo bi još
više raditi u osnovnim i srednjim ško-
lama na popularizaciji kulturnih sadr-
žaja koji imaju umjetničku vrijednost i
učiti učenike kako da razlikuju umjet-
nost od “kvaziumjetnosti”, tačnije kiča
i šunda, te kako da prihvate i uživaju
u prvom, a klone se i gnušaju drugog.
To je dugotrajan proces i zbog toga bi
trebalo još danas početi više novca ula-
gati u kulturu, u afirmiranje ljudi koji
proizvode ili pomažu prava umjetnič-
ka djela i vrhunske kulturne sadržaje,
ulagati u slikare, muzičare, pisce, nauč-
ne radnike, odnosno približiti kulturu
narodu kroz viziju i djela onih koji su
najpozvaniji da kultiviraju široke na-
rodne mase. Takvim pristupom vratili
bismo se na početnu misiju zbog koje
je “Preporod” i nastao. Vrlo nepovoljna
okolnost za bogatiju kulturnu ponudu
u Velikoj Kladuši jeste i nepostojanje
Sretan sam zbog saradnje sa zavičajnim autorima, centra za kulturu. Iako je zgrada naprav-
ljena, njena unutrašnja adaptacija traje
umjetnicima, piscima, novinarima i istraživačima. već osam godina i nikako da se radovi
dovedu do kraja. To je još jedan od po-
Velikokladuški “Preporod” svih proteklih godina pratio kazatelja odnosa prema kulturi u Velikoj
je i promovirao rad većine njih i barem na simboličnoj Kladuši. Ja sam i dalje optimista jer još
ima mnogo pojedinaca koji se bore da u
osnovi davao na značaju svemu onome što oni rade na Velikoj Kladuši bude sadržajnog i kva-
polju kulturne produkcije te afirmacije bošnjačke kulture, litetnog kulturnog života. Među takvi-
ma su i članovi ekipe mladih ljudi koji
književnosti, likovne umjetnosti, bosanskog jezika i su nedavno otvorili “Alternativni dom
kulture”, u kojem se održavaju određe-
općenito bošnjačko-muslimanskog identiteta i tradicije ni kulturni sadržaji. n
STAV 20/2/2020 77
