Page 74 - STAV broj 211
P. 74

STAJALIŠTA



                                             PROZORSKO OKNO
                                             O našem selu, nekad i sad


                                            LIJEČENJE







                                            NOSTALGIJE





                           Piše:
                                            U ETNOSELU
                           Safet POZDER






                                             “Mi svi vidimo da su muslimani Bosne i Hercegovine i čitave
                                             naše Kraljevine jako zaostali u prosvjeti i kulturi uopće. Kod nas
                                             muslimana je najviše analfabeta, najviše besposlenjaka, najviše
                                             sirotinje i bolesnika. Neznanje, nepismenost, tuberkuloza, alkohol,
                                             kriminal, kocka i karta, pa i prostitucija hara po našim redovima.
                                             To nas bije jer nismo prosvijećeni”, stoji u tekstu Husejna
                                             Dubravića objavljenom u Novom Beharu sredinom 1937. godine



                enomen i atrakcija mogu done-  A sela odumiru, to je već bjeloda-  interesantan naslov: Prosvijetlimo naše
                kle biti pojmovi sličnog znače-  no. Naiđoh nedavno na staru fotogra-  selo! – Pomozimo sami sebi!.
                nja, ali suštinski predstavljaju   fiju svog sela. Tačnije, na njoj je zgra-  Vjerujem da bi nam određena pro-
         Fdvije potpuno različite stvari.   da tadašnjeg, a i današnjeg mejtefa,   mišljanja i konkretni prijedlozi Dubra-
          Hajmo to i slikovito potkrijepiti. Ako   koja se u taj vakat koristila i za potrebe   vića mogli biti zanimljivi. Otuda ćemo
          bismo, primjera radi, vidjeli ribe kako   osnovne škole. Na fotografiji je učitelj s    kratko osluhnuti o čemu piše.
          hrle da se kutarišu morskog plavetnila   20-ak muške djece. Doda li se tom broju   “Mi svi vidimo da su muslimani Bo-
          ili jezerskog zelenila, stremeći da uži-  i ženskinje, a bilo ga je kao i muškinja,   sne i Hercegovine i čitave naše Kralje-
          vaju u ambijentu akvarija, zasigurno je   dobije se jasnija slika o tadašnjem sta-  vine jako zaostali u prosvjeti i kulturi
          da bismo takvu pojavi označili fenome-  nju sela. Napominjem da je fotografija   uopće. Kod nas muslimana je najviše
          nom. Slično bi bilo i kada bi jato ptica,   stara oko 60 godina.     analfabeta, najviše besposlenjaka, najvi-
          umjesto komotnog i prostranog neba,   I danas je na istom mjestu seoska   še sirotinje i bolesnika. Neznanje, nepi-
          pohrlilo u skučene kafeze. Nema dru-  škola. Vjerovatno se ponekad i foto-  smenost, tuberkuloza, alkohol, kriminal,
          ge nego da to nazovemo fenomenom, i   grafiraju, ali, kada bismo ih brojili – i   kocka i karta, pa i prostitucija hara po
          to vanserijskim. Međutim, kada jedno   učiteljicu i djecu – bili bi dovoljni pr-  našim redovima. To nas bije jer nismo
          razumno biće, poput čovjeka, čini sve   sti jedne ruke. Naravno, nad tom i nad   prosvijećeni”, stoji na samom početku
          da se kutariše svoje rodne grude – sela,   mnogim drugim seoskim školama je   teksta i navodi nas na zaključak da bismo
          a u isto vrijeme sve poletnije hrli ka vje-  pred svaku novu školsku godinu veliki   mogli čitati nešto što je i danas itekako
          štačkim tvorevinama, poznatijim kao   upitnik: Hoće li opstati ili joj slijedi   živo i aktuelno. Slijedi kratak pregled
          etnosela, to se ima nazvati atrakcijom.   ključ u bravu?             stanja u urbanim i ruralnim sredinama.
          Dedina, pa i očeva kuća obrasla šibljem   I baš dok sam u glavi zbrajao uti-  Po njemu, muslimani u gradovima na-
          i šipražjem sve je češće nešto što i ne   ske i razmišljao o sudbini svog i mno-  zaduju jer je, uprkos postojanju škola,
          zavređuje pažnju, dok je u isto vrijeme   gih naših sela, sasvim slučajno nai-  u njima mali broj muslimanske djece,
          određeni prostor koga je neko domišlja-  đoh na uradak koga potpisuje Husejn   a “agrarna reforma je bacila u prosjake
          to preuredio i kreirao pod krinkom et-  Dubravić. Tekst je objavljen u Novom   stotine naših porodica, a hiljade i hilja-
          nosela sve atraktivniji, i to do te mjere   Beharu sredinom 1937. godine, dakle   de je lišila njihovog glavnog prihoda”.
          da se u turističkim ponudama naziva   22 godine prije one fotografije ispred   Za razliku od grada, “selo je bolje sta-
          atrakcijom, i to vanserijskom.    mejtefa / škole u mom selu i nosi vrlo   lo”. Istina, i tamo ima sirotinje, ali je



         74  21/3/2019 STAV
   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79