Page 75 - STAV broj 211

manja šteta od agrarne reforme, a djeca među ljudima. U posebno nezavidnom i to gradivo raditi paralelno s vjerskom
se rađaju i zemlja se obrađuje. položaju, po njemu, jesu djeca: “Rastu naobrazbom. U svemu je pogodnost naša
“Kako je više muslimana seljaka zajedno s ovcama, kozama, govedima i vjersko-prosvjetna autonomija, te je sve
no građana – broj igra veliku ulogu! konjima, postaju čisto šumski stanov- do nas. Predložio je i niz konkretnih ko-
– kako naši seljaci imaju svoje vlastite nici. Tek nešto malo polaze u mekteb. raka ka realizaciji njegovog prijedloga,
zemlje (a građani sve više nazaduju!) i To im je sve. Znaju, možda, arapski hu- od kojih bi se mogli izdvojiti neki.
kako oni uvijek imaju svoje zanimanje, rufat i nešto dova i ajeta, ali ne znaju – U mektebima zavesti naučnu gra-
svoj slobodni rad na imanju (u građa- pisma kojim se piše materinski jezik, đu za I i II razred osnovne škole tako
na je besposlica najveća), to je potpuno ne znaju latinice ni ćirilice, ne umiju da se prije podne uči vjeronauka, a po-
jasno da je naša budućnost, naš napre- pročitati ni pozivke, a kamoli napisati slije podne svjetovni predmeti (čitanje,
dak uslovan sa napretkom našeg mu- pismo ili pročitati koju knjigu, novine... pisanje i računanje);
slimanskog sela.” Istina, čuo sam da neki mualimi podu- – Pozvati đake koji su izučili mek-
Po njemu, na selu nema dovoljno čavaju svoju djecu i ovim pismima, ali teb na svjetovnu nastavu;
škola, a upravo iz škola “izlazi prosvje- je to velika rijetkost.” – Urediti mektebe kako traži škol-
ta bez koje nema napretka”. Baš u tome Prije par mjeseci klanjao sam dže- ska higijena i opskrbiti ih “školskim
on vidi napredak drugih pa kaže: “Da- nazu svojoj džematlijki koja je rođena posobljem”;
našnji napredak naše inovjerne braće otprilike u vrijeme kada je Husejn Du- – Ako je puno tih đaka, “onda jedni
postignut je radom na prosvjeti i orga- bravić pisao ovaj tekst. Slučajno sam da dolaze jedan dan, a drugi drugi dan
nizaciji sela.” saznao i na dženazi istakao podatak da (prekodnevna nastava)”;
Kolika je, zapravo, stvarna snaga i je rahmetli Šehida, ta džematlijka, u – U reformiranim mektebima orga-
važnost sela jasno je iz sljedećih rečeni- vrijeme Drugog svjetskog rata u svom nizirati školske odbore;
ca u kojima je Husejn Dubravić posve selu, pa i puno šire, bila jedina pismena – Tokom ferija održati pedagoške
direktan i otvoren. “Kakvo bude naše ženska glava. Potcrtava to i Dubravić pa tečaje za mualime i dodatno ih ospo-
selo, takva će nam biti i budućnost. piše: “Ženski svijet je najviše zaostao. sobiti za ovakav izazov;
Budu li seljaci muslimani zapušteni, Može se reći da u selu nema nijedne – Da se prema ovim reformiranim
nepismeni, neprosvijećeni, takva će biti muslimanke alfabetke.” mektebima “udesi nastava na Gazi
i naša snaga, naša budućnost. U musli- Jasno, nisu to jedini problemi sela. Husrev-begovoj medresi”;
manskim selima vrlo je malo osnovnih Kuće su mahom stare šeperuše, po po- – Da se predan rad mualima po ovom
škola. Tome je uzrok i nerazumijevanje dovima po kojima pužu i djeca se plju- pitanju adekvatno nagradi “mjesečnom
naših ljudi o ulozi škole, ali je najviše je i “hrače”, suđe je stari bakar koji se ili godišnjom svotom”.
tome krivice na onim faktorima koji urijetko kalajiše, umjesto ćilima su ha- Dubravić će pozvati i Vakufsko-me-
određuju gdje treba podići škole.” sure, a umjesto jorgana ponjave, pije se arifski sabor te Ulema-medžlis da se i
Slijedi i poznata konstatacija da ve- iz ibrika bez čaša, sobe su uske i niske, a oni uključe i finansijski i organizaciono
ćina tih “faktora” koji odlučuju dolazi pune čeljadi, pa su razne zaraze navalile daju svoj doprinos prosvjećenju sela.
upravo sa sela. Njihove odluke da se na muslimane. Uz niz drugih poteškoća Da li je ovaj tekst Husejna Dubra-
smiluju i određenim selima podare ško- koje autor dijelom spominje, a dijelom vića bio tek sporadično i usamljeno
le uglavnom je rukovođena političkim naslućuje, on apelira da se pomogne na- promišljanje ili ipak dio jednog šireg
interesima. Tu je i ozbiljno upozorenje šem selu, ali najprije sa školom. “Ovo i snažnijeg pokreta koji se, barem na
muslimanima da, budu li čekali na po- je potreba notorna”, ističe on, spomi- ovaj način, borio da se naše selo pro-
zitivan razvoj situacije po tom pitanju, njući još neke, istina, rijetke tekstove svijetli, nije mi do kraja poznato. Me-
mogli bi se načekati, pa i decenijama. poput onog koga je napisao učitelj Ah- đutim, ako je suditi po fotografiji mog
“A možemo li i smijemo li čeka- met Omerhodžić, a koji obrađuju i upo- sela, moglo bi se reći da je inicijativa
ti toliko?”, pita autor i dodaje kako u zoravaju na ovakve probleme. urodila plodom.
naša sela inteligencija slabo zalazi jer Ipak, za razliku od gospodina Omer- Selo i danas itekako vapi za raznim
uglavnom i nije potekla iz njih nego hodžića, Dubravić ima konkretne prijed- vidovima pomoći. Vapi i za nekim no-
iz gradova. Dok se u selima sugrađa- loge kako “u selo unijeti luč prosvjete”. vim dubravićima koji će barem skre-
na podižu škole i otvaraju zadruge, u Po njemu, ključ rješenja problema mogao nuti pažnju na to i ponuditi konkret-
muslimanskim haraju sifilis i druge bi biti u mektebima i mualimima koji na rješenja.
bolesti, te bijeda i neosviještenost koje bi morali iskoristiti pozicije, educirati se Do tada ćemo se “fatati gradova”, a
su porodile najveći broj “analfabeta” barem dva niža razreda osnovne škole, nostalgiju liječiti po etnoselima. n

STAV 21/3/2019 75