Page 68 - STAV broj 141
P. 68
STAJALIŠTA
Piše: prozorsko okno
Safet POZDER
Usput se i stari
“Kad sat
zazvoni...
kraj Begove...”
Nakon što sam obavio šerijatsko vjenčanje uvodeći tako u
bračne vode djevojku i mladića koje sam svojevremeno učio u
mektebu, hvalio sam se starijem kolegi kako sam toliko ostario
da vjenčavam svoje učenike. Kolega me je učtivo saslušao i
nasmijao se: “Slušaj, mali, kad dočekaš da vjenčavaš djecu
svojih učenika – a ja sam ih vjenčao koliko hoćeš – javi se”
Već sam jednom sebi kazao da ni- prelijepe četiri godine. Međutim, tada joj i svakojakih likova sam tu vidio, upoznao,
kada više neću spominjati sebe nisam bio čest gost. razgovarao ili barem gledao. Sjećam se kako
i starenje u istom kontekstu, a smo jednog dana bahnuli u dvorište Bego-
imao sam i dobar povod. Naime, Kao učenik medrese, trebao sam biti. ve nakon što smo se zadržali nekim svojim
nakon što sam obavio šerijatsko vjenča- Zapravo, bila mi je obaveza da vaktove, poslom i jurcali Ferhadijom kao da smo
nje uvodeći tako u bračne vode djevojku kao i ostali učenici, klanjam u Begovoj. na trci (učenici medrese, inače, raspozna-
i mladića koje sam svojevremeno učio u Ubrzo je u jednom broju nas, tadašnjih vali su se i po tome što žure ili gotovo trče
mektebu, hvalio sam se starijem kolegi učenika, planuo nekakav bunt, pa smo gradom). Čim smo sjeli, primijetili smo
(zapravo, nisam siguran je li to bilo baš se ustrajno i hrabro ponašali po šablo- popriličnu grupu ljudi koji su se okupi-
hvaljenje, ali, haj, nek bude) kako sam to- nu: “Moraš klanjati u Begovoj! – E neću, li oko nečega. Prišli smo i vidjeli mrša-
liko ostario da vjenčavam svoje učenike. pa kud puklo da puklo!” Ni danas posve vog čovjeka, guste crne brade kako sjedi
Kolega me je učtivo saslušao i nasmijao ne kontam to “neću”, ali smo ostali do- u centru okupljene halke i zajampureno
se: “Slušaj, mali, kad dočekaš da vjen- sljedni. Klanjali smo u Ferhadiji, Čar- priča. Uskoro smo ukapirali o čemu je ri-
čavaš djecu svojih učenika – a ja sam ih šijskoj, Carevoj, pa i u Alipašinoj, ili u ječ. Lik se predstavio kao, tobe jarabi, Isa,
vjenčao koliko hoćeš – javi se!” sobi. Na džume smo redovno išli “kod a.s. Veli, došao on, kako je i najavljeno,
Bege”, gdje se klanjalo po takvimu i gdje da svijet vrati u vinklo i zavede red jer će
Ne sjećam se šta sam tada rekao i je- su hutbe bile jedinstvene, ili kod Muj- brzo kijamet nastupiti. Usput bi citirao i
sam li uopće mogao šta reći, ali se sjećam kija u Čobaniji. Ukratko, išli bismo bilo Kur’an, i Indžil, i ko zna šta sve još. Lju-
da sam bio siguran kako sam jednom za gdje, samo ne u Begovu. Nećemo, i tačka. di su ga slušali i podsmijavali se krišom.
sva vremena raskrstio s pričom o stare- Vaspitači bi povremeno pravili prozivke
nju. Ipak, izgleda da nisam. poslije namaza, i samo kada bi se nare- Seanse su se ponavljale još nekoliko
dalo dovoljno minusa i kada bi stanje s dana, a onda je naletio nekakav hairlija i
Ima u Sarajevu nešto što neizmjerno vladanjem bilo upitno, čisto iz opreza, narezilio lažnog mesiju do te mjere da su
volim i što me, kako promiču godine, kršili bismo svoj stav. ga prisutni jedva spriječili da ga ne na-
sve više privlači i mami. To je Begova mlati na mrtvo ime. Nekako i nekud je
džamija. Ne mogu zamisliti da dođem A Begova džamija i tada je bila po- pobjegao i više se nije pojavljivao.
ili barem prođem kroz naš šeher a da ne sebna. Ipak, mene je vuklo da tu odem
klanjam koji vakat ili koji rekat tu, ako na teraviju ili mukabelu, što je bilo ne- Prije nekoliko dana put me doveo u
ništa, onda barem na sofama. Ne umi- moguće jer smo uz ramazan i sami, kao Sarajevo i, čim sam dobio priliku, požu-
jem to objasniti, mada imam određene softe, predvodili teravije i učili mukabele rio sam na podne u Begovu. Nisam sti-
smjernice. Živio sam tu, tik do Begove širom naše lijepe zemlje. E, kad ne može gao, pa sam na sofama klanjao farz, i to
džamije – u medresi, i to pune i prelije- to, onda ne može ni ostalo! kao imam ljudima koje prvi put u živo-
pe četiri godine. Studirao sam nekoliko tu vidim. Nahrupio je i narod iz džamije
stotina metara od Begove džamije, opet A volio sam sjediti u njenom dvorištu, pa sam sreo i poselamio se s dosta dragih
na sofama. Bezbroj zanimljivih razgovora
68 16/11/2017 STAV