Page 71 - STAV broj 428

i proširenje matrica kojima se zlo manifesti-
ra primoravaju pjesnika da misaono i kri-
tički preispituje sva ta stanja i uspoređuje
ih sa zagonetkama i tajnama kosmičkim i
univerzalnim. Upravo zato mi se čini bit-
nim citirati zapažanje podgoričkog kritičara
Božidara Proročića, koji o Hadroviću piše:
„Riječ je o autoru koji se snagom nespornih
naučnih argumenata i činjenica suprotstavio
često ukorijenjenoj hegemonijskoj koncep-
ciji negiranja bošnjačke nacionalne samo-
bitnosti i hrabro stao u red onih velikana
svoga naroda u odbrani temeljnih vrijedno-
sti bošnjačkog identiteta svojim knjigama,
diskusijama, ogledima, osvrtima, polemič-
kim tekstovima i studijama, postavljajući
temelje kritičkog proučavanja bošnjačke
književnosti, jezika i kulture.“

Neka se Presvijetlo lice Tvoje
Obazre na ovu oskudnu zemlju
Znojem i krvlju robova Tvojih
Pokapanu!
I neka preblaga ruka tvoja
Daruje milost
Narodu ovom napaćenom
Pjesme Safeta Hadrovića posjeduju ne- priprema i planova. Najpotpunije se živi u
što od ritualnog poimanja poezije, a svojom trenucima kad se ljudsko blaženstvo izjed- Ne daj da gradonosni oblaci
grafičkom i ritmičkom strukturom govo- nači s blaženstvom leta ptice, s mravljom Zasiju svoje zlokobno sjeme
re o pjesnikovom insistiranju na simboli- besmrtnošću, s leptirskom preobrazbom, Nedaj Premudri!
ma koje smo već označili. I pored prilične kad se umjetnički govor može početi od
komunikativnosti, ova poezija posjeduje i nule, kad se podsvijest živo zainteresira za Usliši molitvu roba tvog
niz začuđujućih upita, obrta i smisaonih izvore koji karakteriziraju prirodu čovjeka. Pokornog
pomjeranja koja uočavamo tek onda kada Tad čovjek ne sumnja u svoju degeneraciju, Usliši Milostivi!
postanemo svjesni njezine, u suštini, zatvo- u katastrofalni kraj Civilizacije, već slijedi (Molitva za Sandžak)
renosti u simboliku zavičajnih toponima, svoj praiskonski govor, svijet u kojem bez-
iskustava, mijena i oscilacija. bolno može postojati i postojano promatrati Ako se prihvati misao da je svaka knji-
Možda upravo stoga nije naodmet citirati kroz svoje vječno djetinjstvo. Svijet se ne is- ga ozbiljnog pisca lična, onda se poetika
Tomislava Marijana Bilosnića, koji u povodu crpljuje u napisanom, već u neiskazanom.“ Safeta Hadrovića Vrbičkog prihvata kao
njegovih pjesama konstatira: „Izvor života Povodi Hadrovićevog poetskog oglašava- ispovijest čovjeka kome je dato da kroz
nije iz knjiga, izvor su života sva ona prirod- nja, nijanse i pukotine rezultat su kako toka sve mijene kraja dvadesetog i prve polovice
na mjesta koje knjiga pokušava protumači- samog života, tako i elementa tzv. opitne ka- dvadesetprvog stoljeća odživi najpotresnije
ti. Stvaranje nije proučavanje onog što su taklizme započete devedesetih godina proš- i najsudbonosnije dane koje nije birao, ali
drugi već napravili, već uočavanje onog što log stoljeća, a koja na ovaj ili onaj način još u koje je uranjao i živio ih dostojanstveno
se samo po sebi rađa, što se iz sebe obnav- uvijek traje. Dakle, elementarna ugroženost kako je i jedino moguće svakom onom ko
lja, što se realizira bez ikakvih prethodnih bića, naroda, identiteta, jezika, ponavljanje drži do morala i pravdoljublja. n

Safet Hadrović Vrbički rođen je 1. oktobra 1952. godine u selu (publicistika). Priredili: Vasvija Gusinac, Fehim Kajević i Safet
Donja Vrbica, kod Berana, u crnogorskom dijelu Sandžaka. Hadrović Vrbički; Novi Pazar, 1996. godine, Ne mere to tako
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beranama. Diplomirao bolan (antiratna poema), Petnjica, 1997. godine, Patke na lega-
je na Pravnom fakultetu u Podgorici. Piše poeziju, prozu, eseje, lu (poezija), Novi Pazar, 2001, BOŠNJACI muslimani NAROD
putopise i književnu kritiku. Za književno stvaralaštvo dobijao je vjera KULTURA (studija), Rožaje, 2001. godine, Lovci na školjke
više književnih nagrada i priznanja. Pjesme su mu prevođene na (poezija), Pljevlja, 2001. godine, Žrtva (tragedija), treće izdanje,
bugarski, makedonski, albanski, njemački, francuski, slovenač- Novi Pazar, 2003, Orfejeva lira (poezija), Rožaje, 2003. godine,
ki, turski, engleski i perzijski jezik. Od 1992. do 2002. godine Izgon kao sudbina (zbirka eseja), Rožaje, 2004. godine, Pjesme
bio je predsjednik Udruženja pisaca Sandžaka, sa sjedištem u iz provincije (poezija), Rožaje, 2004. godine, Ezopov vrt (poezi-
Novom Pazaru. ja), Podgorica, 2008. godine, Labudova pjesma (haiku poezija,
Objavio je knjige: Ne reci nikom (poezija), Pljevlja, 1988. godi- Rožaje, 2008. godine, Pod cvijetom vješala (izabrane pjesme),
ne, Zoja (poezija), Nikšić, 1991. godine, Iskopavanje vatre (po- Podgorica, 2009. godine. Paukova mreža, (pripovijetke), Cetinje
ezija), Novi Pazar, 1993. godine, Kurban (tragedija) Novi Pazar, 2013. godine. Sermija, Antologija prozne književnosti Bošnjaka
1993. godine, Žrtva (tragedija „Kurban“), drugo izdanje. Anka- Sandžaka, Žrtva, (tragedija) na albanskom jeziku: Smail Smaka,
ra, 1994. Progoni i politički procesi u Sandžaku 1992–1996. Priština,Tirana, 2022.

STAV 19/5/2023 71