Page 72 - STAV broj 146
P. 72
Hasanaginica i buduća kadinica, ona želi biti i ona – Fatima. Sarajevo za mene znači moj Grad. U njega
Ona koja je svojom boli sama ispisala ovu prelijepu baladu. To sam došla (donijeli me) s devet mjeseci. U
je moja Fatima. Mostarski Teatar mladih igra jednu verziju ove Sarajevu su mi rođeni otac, baka, djed, sin
drame pod naslovom Fatima, nevjesta od boli. Danijel. Iz Sarajeva namjeravam otići na neki,
STAV: Koliko je, zapravo, značaj Hasanaginice u historiji bo- vele, bolji svijet. To je Grad sudbinski
sanskohercegovačke drame i književnosti? Čini se da joj nije mi dodijeljen, volim ga, i to je to
dodijeljena uloga koju zaslužuje te da većina Bosanaca i Her-
cegovaca ne priznaje da je riječ o jednom od naših najvažnijih STAV: Jedan ste od rijetkih bosanskohercegovačkih književnika
književnih djela svih vremena? koji je do krajnosti uspio sjediniti dramu i poeziju i jedan od
OSTOJIĆ: Pa sad, ako je prevedena na više od 150 jezika (i mi rijetkih uspješnih predstavnika poetske drame u Bosni i Her-
smo je nekad preveli, zar ne?), onda znači da je svjetski značaj- cegovini. Na koji se način ova dva književna roda nadopunjuju
na. Ako su je prevađali Goethe, Scott, Nodier, Merimee, Ner- i spajaju u neraskidivu teatarsku formu?
val, Puškin, Mickiewvicz i mnoga značajna imena, onda ćemo, OSTOJIĆ: Zanimljivo pitanje. Moj prvotni doživljaj svijeta i
nadati se, i mi u neka doba shvatiti sav njezin značaj. Alija Isa- zbilje bio je poetski, pa je takav i ostao. Ali poezija za mene ima
ković dobrano nam je u tom pomogao svojim istraživanjima. vlastitu dramatiku, glazbu, pokret, grafizam, poetske slike, vizu-
A i svojom dramatizacijom. Sad je do nas. alne konotacije, dramaturgiju. Istinska umjetnost je kao rijeka,
ne poznaje granice trenutačnih naziva, analiza, razvrstavanja,
teorijskih definiranja u cjelini. Ona teče svojim tokovima, ispi-
suje vlastitu povijest, zemljovide i vodovide, i djeluje. Prožima
se s pritokama, ponire, plavi, opada vodostajem i ulijeva u neka
sudbinom odlučena mora. Hoću reći, umjetnost protječe kroz
zbilju i korespondira s njom, ali ima vlastitu zbilju bližu snu.
STAV: Vi ste dramaturg predstave Helverova noć, koja je u an-
keti Stava zauzela prvo mjesto kao najvažnije postratno te-
atarsko ostvarenje. Šta u Vašoj karijeri predstavlja predstava
Helverova noć, a koji je njen značaj za našu teatarsku scenu?
OSTOJIĆ: Helverova noć posebno je poglavlje u mom dramatur-
škom radu. Potvrda scenske magije u koju vjerujem. Kao da je već
bila spremna roditi se i dočekala svoj čas. Sjajni glumci Mirjana
Karanović i Ermin Bravo došli su na prvu mizanscensku probu
znajući tekst. Mirjana Karanović je još na čitaćim probama kod
nekih monoloških partova plakala. Čudesna je to predstava koja
govori, viče, vrišti poruku suvremenosti. Samo je pitanje koli-
ko je ova hoće čuti. Vrlo sam ponosna što sam dio te predstave.
STAV: Ko je Ljubica Ostojić? Dramaturginja, pjesnikinja, spi-
sateljica, ili sve u jednom?
OSTOJIĆ: Katkad se i sama to upitam. Vrlo je teško svakom
odgovoriti na to pitanje. Ono sam što sam, možda je najtačni-
je. Kad dođete u neke godine, trebalo bi da znate sve odgovore.
Ali nije tako, tek tad se ponovno otvaraju brojna bitna pitanja.
STAV: Da li biste izdvojili i preporučili čitaocima Stava neke
predstave koje su trenutno na repertoaru bh. teatra, a koje su,
prema Vašem mišljenju, vrijedne dodatne pažnje?
OSTOJIĆ: Ispričavam se čitaocima Stava, i ja se tek spremam
da pogledam neke predstave. Najčešće pogledam predstave ili
generalke u SARTR-u, jer me oni redovito i pozovu. Ali se spre-
mam preuzeti inicijativu i pogledati neke predstave u ostalim
teatrima. A dramaturzima preporučujem sve, tako se najbolje
uči dramaturgija. n
72 21/12/2017 STAV
