Page 69 - STAV broj 291

Glavna tržišta za gljive iz Bosne i Hercegovine jesu zemlje
Zapadne Evrope, odnosno Italija, Švicarska, Slovenija,
Francuska i Njemačka. Od ukupnog izvoza gljiva, polovica
otpada na suhe gljive. Nakon toga se najviše izvoze svježe
gljive i smrznute gljive, a konzervirane gljive predstavljaju
samo tri posto izvoza, što jasno pokazuje potrebu za

povećanjem udjela finalnog proizvoda u izvozu

Ograničavajući faktori za intenziv- aktivnosti NVO sektora tokom ljeta za
niji razvoj gljivarstva jeste nizak nivo mlade, ali i “stare”.
svijesti o vrijednosti gljiva, nepoznava- Arnes Hasanić iz Maglaja direktor
nje vrsta gljiva, te strah od trovanja i je firme “ARNY ART in WOOD”, koja
postojanje minskih polja, kao i neure- se bavi proizvodnjom namještaja, veli-
đeno tržište, odnosno otkup. ki je ljubitelj prirode i gljiva te jedan
Mehmed Hero iz Prozora magistar od administratora grupe na Facebooku
je poljoprivrednih nauka koji ima orga- Gljive Bosne i Hercegovine, koja okuplja
nizirano branje, otkup, preradu i izvoz oko 10.000 članova.
gljiva, a bavi se i uzgojem organskih U izjavi za Stav ističe da su šumske
malina i borovnica. gljive dobar potencijal za razvoj bizni-
Područje Prozora, Konjica i Gornjeg sa, te dodaje da kod nas prerada gljiva
Vrbasa izuzetno je bogato gljivama i nije dovoljno razvijena s obzirom na
drugim šumskim plodovima, što je re- mogućnosti.
zultiralo postojanjem više većih otku- “Smatram da bi se kroz škole treba-
pljivača i izvoznika šumskih proizvoda. le više proučavati gljive, kao i svi drugi
Međutim, prostora ima i za porodične naši prirodni resursi. Na taj način bi se
biznise koji u sezoni mogu preraditi stanovništvo više educiralo i o zagađi-
znatne količine. vanju naše prirode jer je sve povezano”,
“Posjedujem hladnjaču i odgova- tvrdi Hasanić.
rajuću opremu za prijem, preradu i Iako u našim šumama raste oko 200
skladištenje gljiva. Hladnjača je ka- jestivih gljiva, u upotrebi je samo de-
pacitirana za dnevni prijem do jed- setak vrsta.
ne tone svježih šumskih proizvoda. “Gljivarstvo u Bosni i Hercego-
Otkupim svu robu koju berači do- vini većinom je svedeno na nekih do
nesu. Jedan dio kooperanata dolazi desetak vrsta gljiva i vrlo je teško lju-
i s područja drugih općina, kao što de naučiti novim vrstama gljiva jer su
su Konjic i Gornji Vakuf. Zaleđenu većinom uvjereni da je ono što oni ne
robu prodajem većim kompanijama beru otrovno, a u našim šumama ima
koje vrše dalju prodaju na evropsko sigurno oko 200 jestivih i kvalitetnih Mašina za
sjeckanje
tržište, uglavnom u Italiju, Austri- vrsta gljiva”, ističe Hasanić. gljiva
ju, Švicarsku, Njemačku”, kaže nam Društvene su mreže, pored do-
Mehmed Hero, dodavši da većina brih strana, često prostor za širenje
ubranih gljiva ide u izvoz jer naše dezinformacija, ali kad je riječ o glji-
stanovništvo vrlo malo koristi gljive varskim grupama, posebno se ističe
u ishrani, a posebno skuplje kao što grupa Gljive Bosne i Hercegovine po
su smrčak, vrganj, blagva i lisičarka. kvaliteti rada, odnosno doprinosu
afirmacije gljivarstva.
KLJUČ JE U EDUKACIJI “Što se tiče grupe na Facebooku Glji-
Svi koji se bave gljivarstvom ili ve Bosne i Hercegovine, nju smo osno-
žele ući u svijet gljiva nužno je da pro- vali baš iz razloga edukacije gljivara s
đu obuku prije nego što uđu u šumu. naših terena koji su zainteresirani za
Životno je važno znati koje su gljive učenje, a ima pojedinaca koji se baš
jestive, a koje otrovne, gdje uobičaje- zanimaju za tu oblast. U grupu smo
no gljive rastu, gdje ih nema, te kako uspjeli uključiti i stručnjake iz cijele
ih pravilno brati, odnosno da li sjeći Evrope, tako da i oni dijele svoje zna-
ili uvrtati. nje i iskustvo s nama. Uglavnom, za-
Edukacija o gljivama treba da do- dovoljni smo grupom i kako se pove-
bije više prostora u školama, a praktič- ćava brojno stanje članova, a i sve je
na edukacija u šumi treba da bude dio više ljudi zainteresiranih da više nau-
nastavnog plana i programa, kao i dio če”, dodao je Hasanić. n

STAV 1/10/2020 69