Page 76 - STAV broj 263

KULTURA

Stekavši visoko obrazovanje u Istanbulu, krenuo je na putovanje HAFIZOV “DIVAN” U SUDIJEVIM OČIMA
koje će obilježiti njegov život. Najprije se nakratko zadržao u Erzuru- Iako je većina tih djela već bila protumačena od drugih po-
mu, da bi potom prešao u Diyarbekir, gdje je pred muftijom iranskog znavalaca perzijskog jezika i književnosti pisane na tom jeziku,
porijekla Muslihuddînom Lârîjem upotpunio poznavanje gramatike Sudi tim komentarima nije bio zadovoljan, pa je odlučio lično
perzijskog jezika, što će kasnije postati zaštitnim znakom njegovih tu- protumačiti djela koja je smatrao bitnim za osmansku i islam-
mačenja remek-djela klasične perzijske književnosti. Iz Diyarbekira sku kulturu. U svojim komentarima bilježi mjesta na kojim se s
otputovao je u Damask i pred čuvenim Halimom Širvanijem učio Sa- ostalim komentatorima ne slaže u tumačenju, navodi argumente
dijev Đulistan, te pratio predavanja Sabuhija Bedahšija i Husejna Ha- kojim pobija njihove tvrdnje i jasnim metodološkim obrascem
rizmija. Znanje je stjecao i u Bagdadu, Kufi i Nedžefu, gdje je usavršio dokazuje svoj stav. Šemsudin Sami za njegove komentare kaže da
i poznavanje arapskog jezika, s kojeg će kasnije prevoditi i na osman- su temeljiti i kritički, Mualim Nadži ga smatra tvrdoglavim uče-
skom tumačiti Hadžibova djela. Na koncu, obavivši hadž, vratio se u njakom, Mehmed Tahir veli da je tu i tamo činio i neke greške,
Istanbul. Profesorski angažman pronašao je u Atmeydan Sarayu, gdje a Bašagić romantičarski naglašava da je Sudi stručnim metoda-
je podučavao plemićku djecu, dvorske pripravnike i pomno odabra- ma dokazao da su komentatori prije njega, uslijed nepoznavanja
ne inteligentne mladiće koji su u centar Osmanskog carstva stigli iz perzijskog jezika i nerazumijevanja poezije, pogrešno protuma-
raznih provincija pod osmanskom vlašću. Da mu je Sudi bio učitelj, čili brojna značenja u djelima koja su tumačili.
hvali se i veliki mostarski legator, pjesnik, diplomata i bosanski paša Said Nafisi u pregovoru Sudijeva komentara na Hafizov Di-
Derviš-paša Bajezidagić: “Sudi je bio moj najplemenitiji profesor.” van piše: “Nema sumnje da je Sudijev komentar najvažnija knji-
Na profesorskom položaju nije se dugo zadržao. Neki tvrde da ga koja je do sada napisana o Hafizovoj poeziji. U toku skoro tri
je, kao i mnogi Bošnjaci, platio cijenu slabljenja utjecaja bošnjač- stotine i pedeset godina, koliko prolazi od trenutka nastanka
kih paša na osmanskom dvoru nakon ubistva Mehmed-paše Soko- ovog djela, ovaj komentar je predstavljao jednu od najvažnijih
lovića. Međutim, izglednijim se čini mišljenje da zbog svoje ćudi knjiga u cjelokupnom procesu predstavljanja jedne od najista-
nije mogao djelovati kao prosvjetni radnik na mjestu na kojem je knutijih epoha iranske književnosti i u cijelosti zaslužuje da se
bilo koncentrirano toliko mnogo utjecaja koliko je bilo utjecajnih o nju okoriste i Iranci.”
očeva njegovih učenika. Napustivši profesuru, povukao se u osamu Prevoditeljica Sudijevog komentara na Hafizov Divan piše:
svog doma i ostatak života proveo tumačeći Divan Hafiza Širazija, “Od svih do sada napisanih i, na engleskom, francuskom i tur-
Sadijeva i Hadžibova djela. skom jeziku, objavljenih komentara Hafizove poezije, najpoznatiji
i najkorisniji je Sudijev komentar. Iako su vrlo cijenjena još dva
komentara napisana na turskom – Sururijev i Šam’ijev – ipak je
Sudijev najkompletniji. Nije bez razloga ovaj komentar prihva-
ćen od stručne javnosti, da ga svi čitaju i hvale.”
Manučehr Mortazavi o Sudijevim komentarima, u predgovo-
ru prijevoda Sudijeva komentara na Sadijev Đulistan, piše: “Sla-
va i važnost Sudijevih komentara na Hafizov Divan i Sa’dijeva
djela, te superiornost ovog djela u odnosu na druga djela iste ili
slične tematike, rezultat su činjenice da se vrli komentator suz-
državao od grešaka koje su činili njegovi prethodnici, a koje se
ogledaju u otvaranju brojnih suvislih pitanja i rasprava s ciljem
demonstriranja vlastitoga znanja, a sve to pod izgovorom tuma-
čenja tuđih djela. Komentator je izabrao uravnoteženu metodu
tumačenja jezičkih karakteristika, značenja tumačenog, kompli-
ciranih značenja i promišljanja o nedoumicama. U svakom slu-
čaju, najvažnija korist ovih izvora jesu vrlo zapaženi i precizni
komentari koji se graniče sa stepenom neprikosnovenosti. Osim
toga, komentatorovo pojašnjavanje osnovnih problema – iako je
broj tih situacija u odnosu na opseg komentara zanemariv – zajed-
no s kompetentnošću demonstriranom u kvaliteti zaključivanja i
način pristupa književnika kakav je Sudi gramatičkim i jezičkim
pitanjima, pokazatelj su značaja i vrijednosti ovakvih komentara.
Ako bismo željeli Sudijeve komentare poredati po važnosti i ko-
risnosti za nas Irance, morali bismo komentar na Hafizov Divan
staviti ispred njegovih komentara Bustana i Đulistana. Ali, ako
bismo ocjenjivali prema kriteriju popularnosti, tada bi komentar
Đulistana bio odmah iza komentara Hafizovog Divana i znatno
prije komentara Bustana.”
Mišljenje prevodilaca Sudijevog komentara Đulistana na per-
zijski nalazi se u predgovoru ovog djela: “Do sada je napisano
mnogo komentara Sa’dijevog Đulistana na raznim živim jezicima,
ali se stručnjaci jednoglasno slažu da je najpoznatiji i najkorisniji
upravo Sudijev komentar.”
Ahmed Sudi Bosnevi svijet prolaznosti napustio je u posljed-
njoj deceniji 16. stoljeća, samo nekoliko mjeseci nakon što je za-
vršio komentar Sadijevog Bustana. Bio je čovjek koji je neiscrpno
tragao za znanjem i nesebično ga dijelio s drugima. Bio je čovjek
na kojeg se možemo ugledati i mi i naša djeca. Naravno, ako do-
biju priliku o njemu saznavati iz udžbenika. n

76 19/3/2020 STAV