Page 64 - STAV broj 383 - 384

DRUŠTVO

Ostavština u sarajevskom Orijentalnom institutu

HAMID HADŽIBEGIĆ,

OSMANISTA KOJI JE

POVEZAO ISTOK I ZAPAD

Uz Nedima Filipovića, Hazima Šabanovića, Branislava Đurđeva i Avdu Sućesku, Hamid Hadžibegić
sigurno spada u red bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih osmanista čija su djela imala najveći
utjecaj u istraživanju prošlosti Osmanske Države u svjetskim okvirima. Lamija Hatibović i Amer
Maslo s Orijentalnog instituta u Sarajevu u svom radu objavljenom u Časopisu za suvremenu

povijest, koji izdaje Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, predstavili su informacije o životu i djelu
Hamida Hadžibegića. Stav prenosi njihov rad uz neznatne intervencije.

Pišu: Lamija HATIBOVIĆ i Amer MASLO poznavanju orijentalnih jezika i znatno U Istanbulu se zadržao i nakon stjecanja
im olakšavalo istraživanje osmanskih do- diplome, kao profesor u Jugoslavenskoj
kumenata. Grupi istaknutijih turkologa i školi u turskoj prijestolnici od 1924. do
osmanista druge polovine XX stoljeća na 1931. godine.
snivanje Orijentalnog instituta i području zapadnoga Balkana pripadao je Nakon povratka u Kraljevinu Jugo-
Katedre za orijentalne jezike pri i Hamid Hadžibegić. slaviju, odlukom Ministarstva prosvete
Filozofskom fakultetu u Sarajevu od 31. augusta 1931. postavljen je za pri-
O1950. unaprijedilo je razvoj ori- OD SKOPLJA DO SARAJEVA pravnika-suplenta na Velikoj medresi kra-
jentalnih studija u Bosni i Hercegovini te Hamid Hadžibegić rođen je 12. augusta lja Aleksandra u Skoplju te se kao profe-
iznjedrilo nekoliko iznimno važnih ime- 1898. u Sarajevu, gdje je završio osnovnu sor medrese u Skoplju zadržao sve do 6.
na u svjetskim osmanističkim okvirima. školu, ruždiju, klasičnu gimnaziju te šeri- aprila 1941. godine. U međuvremenu je u
Naučnici iz Bosne i Hercegovine, koji su jatsko-sudačku školu. Hadžibegić je jedan februaru 1938. u Beogradu položio profe-
zauzeli bitno mjesto u izučavanju povijesti od prvih bosanskohercegovačkih studenata sorski ispit iz grupe predmeta šerijatsko
Osmanskoga Carstva po završetku Drugoga koji se školovao u Istanbulu nakon raspa- pravo s filozofijom. U Skoplju je obavljao
svjetskog rata, obrazovanje su stekli izme- da Osmanskoga Carstva i proglašenja Re- dužnost upravitelja Ženske zanatske me-
đu dva svjetska rata, a većina njih u svom publike Türkiye. Od 1923. do 1927. studi- drese “Šefkat”.
je obrazovnom procesu pohađala neku od rao je na Pravnom fakultetu u Istanbulu, U tom se gradu sprijateljio s još jed-
vjerskih škola, što je pogodovalo njihovu gdje je diplomirao 30. marta 1927. godine. nim istaknutim bosanskohercegovačkim

64 8/7/2022 STAV