Page 65 - STAV broj 383 - 384

intelektualcem Tajibom Okićem, koji je Šerijatske gimnazije zbog bolesti tadaš- Nakon završetka rata, odlukom Mi-
od 1934. do početka Drugoga svjetskog njega direktora Muhameda Pašića. Prema nistarstva prosvjete Narodne Republike
rata također bio predavač na medresi u izvještajima direktora Gimnazije, Hadži- Bosne i Hercegovine, od augusta 1945. do
Skoplju. O njihovu prijateljstvu svjedoče begić je nastupao mirno i staloženo, bio februara 1946. obavljao je dužnost povje-
brojne knjige i separati s posvetama koje je spretan u radu s djecom, vrlo marljiv, renika Državne šerijatske gimnazije. Kada
je Okić darivao Hamidu Hadžibegiću još uzoran i u službi i izvan nje, te je vodio je ta škola ugašena, Hadžibegić je novi an-
od vremena kada su bili radne kolege u sređen obiteljski život. gažman pronašao u Zemaljskom muzeju
Skoplju. Nakon što je u maju 1941. me- Iako se nakon završetka Drugoga svjet- u Sarajevu, gdje je odlukom Ministarstva
dresa u Skoplju prestala postojati te je sav skog rata izjašnjavao kao Srbin, za rata prosvjete imenovan u svojstvu biblioteka-
njezin inventar predan bugarskim vlasti- je u službenim dokumentima vođen kao ra, a zatim i arhivista, te je na tome mje-
ma, njih dvojica vratila su se u Sarajevo. Hrvat, kao i većina njegovih kolega. Za stu ostao sve do 21. jula 1950. godine. U
Hadžibegić je nastavio održavati kontakte Hamida Hadžibegića navedeno je da nije septembru 1948. godine, u prisustvu di-
s učenicima i kolegama iz Skoplja te je u bio ustaša ni pristaša pokreta te da je bio rektora Muzeja Špire Kulišića položio je
junu 1966. prisustvovao sastanku bivših ispravnoga držanja prema pokretu i da je zakletvu i tako službeno postao arhivist.
učenika medrese koji su živjeli u Sarajevu. svoj rad namijenio dobru hrvatske države i
njezina naroda. Bio je saradnik “El-Hida- OSNIVANJE ORIJENTALNOG INSTITUTA
SARADNIK EL-HIDAJE je” te član Odbora Merhameta za obnovu Hamid Hadžibegić smatra se jednom
Podataka o njegovu životu za vrijeme života u istočnoj Bosni. Također, krajem od najzaslužnijih osoba u aktivnom anga-
boravka u Istanbulu i Skoplju vrlo je malo. 1943. dopušteno mu je da kao predstavnik žmanu za osnivanje Orijentalnog instituta,
Iz izvorne građe moguće je doznati da je u ulema-medžlisa obavi nadzor nad stanjem te od druge polovine 1950. prelazi u no-
Skoplju djelovao pri društvima “Istrajnost” vjerskog odgoja muslimanske siročadi u voosnovanu instituciju. U Orijentalnom
i “Šefkat”, da je dobio vrlo dobre ocjene domovima u Bosanskom Šamcu, Brčkom, institutu Hadžibegić je bio šef arhivskog
za svoj nastavnički rad, kao i da je glasao Osijeku, Dalju i Lipiku.
na izborima 1935. i 1938. godine. Prvi put
podržao je listu Bogoljuba Jevtića, a drugi
put glasao je za listu Milana Stojadinovi-
ća. Nakon što je medresa u Skoplju pre-
stala s radom Hadžibegić je poslao molbu
Ministarstvu bogoštovlja i nastave Neza-
visne Države Hrvatske (NDH), u kojoj je
tražio premještaj u Sarajevo. Spomenuto
ministarstvo donijelo je u Zagrebu 9. juna
1941. odluku prema kojoj je Hadžibegić
primljen u službu NDH te je postavljen
na mjesto profesora Šerijatske gimnazije.
Na taj način izašlo se ususret njegovoj mo-
lbi iako su iz Gimnazije pokušali uvjeriti
nadležne da imaju dovoljno zaposlenih i
da bi Hadžibegića i Okića trebalo angaži-
rati u sklopu neke druge ustanove.
U vrijeme Drugoga svjetskog rata
Hadžibegić je bio profesor u Državnoj
šerijatskoj školi, a za svoj rad dobivao je
ocjenu “izvrstan” u izvještajima koje je
upravitelj slao nadležnima. Tokom 1942.
nakratko je obavljao i dužnost direktora

STAV 8/7/2022 65