Page 66 - STAV broj 383 - 384

DRUŠTVO

odjeljenja, naučni saradnik i viši nauč- njegovih nasljednika. Nakon što je 17.
ni saradnik. Od osnivanja Filozofskog maja 1992. zapaljen Orijentalni institut,
fakulteta u Sarajevu honorarno je držao stradao je i njegov bibliotečki fond. Lič-
predavanja iz turskog jezika i diplomati- na biblioteka Hamida Hadžibegića, daro-
je. Nakon povlačenja Branislava Đurđeva vana Institutu u poslijeratnom periodu,
s mjesta direktora Orijentalnog instituta zauzela je posebnu ulogu u sveukupnom
u Sarajevu, u augustu 1964. Hadžibegić je doprinosu na putu obnove. U posjedu je
podnio prijavu na konkursu za to mjesto, Orijentalnog instituta od 2001. godine te
ali mandat direktora tom je prilikom do- se, pored ostalih privatnih zbirki koje su
bio Nedim Filipović. Sljedeće je godine darom ili otkupom postale dio fonda nje-
penzionisan na vlastiti zahtjev. Po penzi- gove biblioteke, čuva kao posebna cjelina.
onisanju je od 1977. honorarno predavao Važnost Hadžibegićeve biblioteke ogle-
fikh na Islamskom teološkom fakultetu u da se ne samo u doprinosu popunjavanju
Sarajevu. Umro je 1988. u 90. godini života. fonda biblioteke Instituta nego i u tome
Tek se dolaskom u Zemaljski muzej, u što nam pored bazičnih informacija nudi
48. godini života, Hadžibegić započeo oz- dodatne podatke o njegovom profesional-
biljnije baviti naučnim radom te objavljiva- nom zanimanju.
ti u relevantnim publikacijama. Za života doprinijelo izvanredno visokoj kvaliteti U tom smislu treba promatrati ovog
je objavio jednu monografiju, Glavarina u njegovih radova i visokoj citiranosti u vrijednog naučnika i kao bibliofila, a na
Osmanskoj državi, u izdanju Orijentalnog Jugoslaviji i inozemstvu. Oni su posebno osnovu knjiga koje su mu darovale broj-
instituta 1966. godine. Ta je knjiga jed- istaknuli radove Rasprava Ali Čauša iz So- ni kolege zaključujemo da je uživao res-
no od prvih historiografskih djela u ko- fije o timarskoj organizaciji u XVII stoljeću pektabilan renome među istraživačima
jem se sistematski istražuje glavarina u i Džizja ili harač. Za oba rada rekli su da osmanske povijesti svog vremena. Koliko
osmanskom društvu, a naslanja se na rad imaju iznimno veliku važnost za svjetsku je Hadžibegić cijenio svoje knjige, pokazuje
o džizji i haraču objavljen u Prilozima za osmanistiku, a za onaj o džizji i haraču i podatak iz 1941, kada je među imovinom
orijentalnu filologiju (POF) 1953. godine. naveli su da je i pored nedostataka koji se koju posjeduje naveo naučno-stručnu bi-
Svoje rukopise Hadžibegić je uglavnom ogledaju u nedovoljnoj pokrivenosti XV. i blioteku. Biblioteka Hamida Hadžibegi-
objavljivao u časopisima institucija u ko- XVI. stoljeća najopširniji i najdokumenti- ća ima 1.079 naslova. Najveći broj naslova
jima je bio zaposlen, Glasniku Zemaljskog raniji rad o toj temi uopće te predložili da objavljen je između 1950. i 1970. godine.
muzeja i POF-u. se objavi kao zasebna monografija. Kada je riječ o posvetama u knjiga-
Među najvažnije Hadžibegićeve ra- Studija Rasprava Ali Čauša iz Sofije o ma, najbrojnije su one koje su datirane
dove spadaju Rasprava Ali Čauša iz Sofi- timarskoj organizaciji u XVII stoljeću imala u vremenskom okviru od 1954. do 1965.
je o timarskoj organizaciji u XVII stoljeću, je izniman odjek već po izlasku te su svoje godine. Takvo je stanje razumljivo ako se
Kanun-nama Sulejmana Zakonodavca iz osvrte na nju dali Petar Mijatev, Sulejman zna da su do toga vremena Hadžibegiće-
prvih godina njegove vlade te Džizja ili ha- Bajraktarević, Mehmed Begović, Gliša Ele- vim kolegama postali dostupni neki od
rač. Upravo su ti radovi naišli na pohvale zović i Josef Kabrda, a da nije izgubila na najvažnijih radova koje je napisao te da
Hadžibegićevih kolega koji su se nalazili aktuelnosti, potvrđuje i njena citiranost je upravo u tom periodu ovaj autor sudje-
u komisiji za njegov izbor u zvanje višega u domaćim i inozemnim monografija- lovao na nekoliko veoma važnih međuna-
naučnog saradnika u Orijentalnom institu- ma i radovima sve do današnjeg vreme- rodnih skupova, koji su uvijek bili mjesto
tu 1958. godine. Mehmed Begović, profe- na. Jedan od recentnijih primjera rad je na kojem su se dodatno širile intelektualne
sor Pravnog fakulteta u Beogradu, istakao A Phenomenology of Empire: Ayn Ali on the mreže. Najstarija knjiga u biblioteci jeste
je Hadžibegićeve prevodilačke sposobno- Ottoman Provinces Douglasa A. Howarda. Tarık Yahut Endülüs’ün Fethi turskog knji-
sti, naglašavajući posebno njegov rad o Monografiju Glavarina u Osmanskoj ževnika Abdülhaka Hâmida, objavljena
džizji i haraču. državi pozitivno je prikazao već 1971. u 1296. hidžretske (1879.) godine.
S druge strane Branislav Đurđev i Šaćir uglednom časopisu Orientalistische Litera- Među naslovima biblioteke nalaze se
Sikirić, iako su mu zamjerali određene turzeitung orijentalist Aleksandar Popović. brojna kapitalna djela koja su nezaobila-
metodološke nedostatke u radovima, sma- Ovo Hadžibegićevo djelo citirali su broj- zna u naučno-istraživačkom radu istraži-
trali su da je Hadžibegić vrstan poznava- ni autori koji su se doticali iste ili srodnih vača osmanskoga perioda. Budući da se
telj pravne historije i paleografije, što je tema, poput svjetski priznatih osmanista radi o različitim znanstvenim područji-
Linde T. Darling i Pála Fodora. Hadžibe- ma, u ovom je radu kreirana podjela na
gić je vrlo često citiran i u radovima regio- nekoliko osnovnih kategorija. Prva kate-
nalnih autora napisanim u posljednja dva gorija nosi naziv Historija, historija umjet-
desetljeća. Ovi podaci svakako su jedan nosti i kulturna historija, druga kategorija
od pokazatelja vrijednosti Hadžibegiće- jeste Religija, treća je Književnost, filologija,
va djela. Uz Nedima Filipovića, Hazima lingvistika i gramatika, četvrta Pravo, peta
Šabanovića, Branislava Đurđeva i Avdu Rječnici, priručnici, leksikoni i udžbenici, a
Sućesku, Hamid Hadžibegić sigurno spada u posljednjoj kategoriji, koju smo nazvali
u red bosanskohercegovačkih i jugoslaven- Ostale publikacije, nalaze se naslovi iz ra-
skih osmanista čija su djela imala najveći zličitih područja: ekonomije, sociologije,
utjecaj u istraživanju prošlosti Osmanske medicine, veterine, zatim spomenice, ka-
Države u svjetskim okvirima. talozi, zbornici o muzejima i arhivima,
bibliografije i biografije.
BIBLIOTEKA HAMIDA HADŽIBEGIĆA Prednjače djela iz prve kategorije. Radi
Lična biblioteka Hamida Hadžibegića se o 439 naslova: knjiga, separata i časo-
darovana je Orijentalnom institutu preko pisa s historijskim temama, što čini 40,69

66 8/7/2022 STAV