Page 37 - STAV broj 310
P. 37
stranka do 1939. godine, dakle u vreme- je uglavnom stranim diplomata koji su U januaru 1939. godine u Jugoslaviju
nu kad je i Andrić bio njen član, ideološki simpatizirali nacionalsocijalizam. stiže Galezzo Ciano, italijanski ministar
bila orijentirana radikalizmu i jugoslaven- U ljeto 1938. godine ponovo je po- inostranih poslova, kako bi razgovarao o
skom nacionalizmu, a da je sam Stojanović krenuto pitanje iseljavanja muslimana pitanju od ogromne važnosti: Italija želi
izjavio kako mu je cilj napraviti stranku iz Jugoslavije. Kako objašnjava Mertens, anektirati Albaniju. Nakon početnog po-
po uzoru na italijansku Nacionalnu faši- vlast u Jugoslaviji smatrala je da “turska dozrenja, Stojadinović je s njim razgovarao
stičku stranku. manjina” u ovoj zemlji broji oko 150.000 o podjeli Albanije između Italije i Jugo-
pripadnika, dok je Turska smatrala da ih slavije kao o najboljem rješenju. Nakon
IVO ANDRIĆ I ANTE PAVELIĆ – ima i 250.000. O tome u jednom cirkular- odlaska Ciana, Stojadinović traži od An-
DOBITNICI ORDENA REDA nom pismu Andrić izvještava ambasadore, drića da skicira opcije Jugoslavije u vezi
NJEMAČKOG ORLA objašnjavajući zašto bi trebalo požuriti: s albanskim pitanjem. Referat koji je tada
Nekoliko mjeseci nakon što je An- “Socijalni razlozi naročito nalažu da se napravio Andrić, a koji je otkriven dvije
drić proglašen šefom političkog odje- što pre ostvari plan o iseljavanju turskog godine nakon njegove smrti, bio je razlog
ljenja Ministarstva inostranih poslova, življa. Iseljavanjem Turaka oslobodile bi da albanski intelektualci pokrenu inicijati-
primjećuje Martens, Josip Broz vratio se se velike površine ziratnog zemljišta na vu da se Andrićeva djela izbace iz školske
sa “školovanja” iz Moskve. Dok Tito u kome bi se mogao smestiti veliki broj na- lektire. U elaboratu “albanskog pitanja”,
političkom podzemlju postaje generalni ših sunarodnika”, piše Andrić. Albanci i na dvanaest stranica kucanih mašinom,
sekretar zabranjene Komunističke parti- drugi muslimani ohrabrivani su da emi- Andrić razmatra mogućnosti dogovora oko
je, Andrić postaje zamjenik ministra ino- griraju u Tursku kako bi se Srbi i Crno- Albanije ako Italija i Jugoslavija budu odr-
stranih poslova. “Stranim ambasadorima gorci naselili na Kosovu. žale prijateljske odnose. “Italija ima svoj
naravno nije promaklo koliko je Stojadi- životni interes u Valoni, taj deo arbanaške
novićeva desna ruka važna u Jugoslavi- ISELJAVANJE MUSLIMANA I ALBANSKO obale ne sme da bude od nas ugrožen; mi
ji i oni o tome izvještavaju svoje glavne PITANJE taj interes treba da shvatimo i da ga poštu-
gradove. Od sada će Andrić biti zasipan Projekt iseljavanja muslimana s pod- jemo. Životni interes Jugoslavije jeste da
stranim ordenjem. Između ostalog će ručja Kosova uskoro je stavljen po strani ne bude ugrožena na granici prema Juž-
dobiti Orden preporoda Poljske, Veliki zbog većih briga. Pripajanjem Austrije noj Srbiji, niti prema Kosovu (naseljenom
krst ordena italijanske krune, Orden vi- Njemačkoj Jugoslavija se našla u situa- Arbanasima) niti prema Skadru i Crnoj
sokog oficira francuske Legije časti, a iz ciji da direktno graniči s jugom Rajha. Gori”, piše Andrić, navodeći da bi pakt
Njemačke Veliki krst Reda njemačkog Pad Čehoslovačke potvrdio je Jugoslaviji o prijateljstvu između Italije i Jugoslavije
orla, koji je Hitler tek neposredno pri- da u slučaju rata ne može uopće računati iz 1937. godine mogao biti modus vivendi
je toga ustanovio, a nakon njega će ga u na ozbiljnu pomoć iz Pariza i Londona. na albanskom terenu. Andrić u nastavku
ovoj klasi dobiti i američki preduzetnik Stojadinović, koji je aneksiju Austrije na- preporučuje da, ako Italija napadne Alba-
Henry Ford, švedski istraživač Sven He- zvao “čisto unutrašnjom stvari njemačkog niju, to isto treba učiniti i Jugoslavija. U
din i hrvatski fašistički vođa Ante Pave- naroda”, stoga insistira na politici zbliža- tom bi slučaju Jugoslavija dobila dodatnih
lić”, ističe Martens. Ovaj posljednji orden vanja s Njemačkom, na čemu će intenziv- 300.000 albanskih državljana, “ali su oni
bio je počasno odlikovanje i dodjeljivan no raditi u predstojećem periodu. većinom katolici čiji odnos s Arbanasima
STAV 11/2/2021 37

