Page 67 - STAV broj 310

nije alem, kao kod svih ostalih džamija, gdje pokazuje njegov prst. Kažu da bi se
već se i danas može vidjeti metalni točkić majstor tri godine prepirao sa svojim po-
koji se, poput vjetrokaza, okreće kud gdje slodavcem, da ovaj odjednom ne kaza:
vjetar puše. Eto, da se zna otkud su došle “Gledaj, eno Bejtulaha.” Majstor je ostao
pare iz kojih je sazidana ova Božija kuća. sav zgrahnut. Odjednom, pred njim, tačno
Kazuje se da mu je i radionica bila on- gdje je pokazivao Čekrekčijin prst, stajala
dje, pored Čekrekčinice, gdje su mezarje je Kibla. Kažu da je zanijemio i da ga otad
i park. Bit će da je rodom bio iz Visokog. pa sve dok nije dovršio džamiju niko nije
Oni koji su čitali njegovu vakufnamu, jednu čuo da je izgovorio i riječ. Radnicima je
od rijetkih sačuvanih u originalu, pisanu izdavao naređenja išaretom i migovima, a
arapskim jezikom i nesh-pismom na bije- svaki put kada bi naišao Čekrekčija, skla-
lom debelom papiru kaširanom na svili, njao se da ga ne vidi ili, ako ga ne bi mo-
datiranoj mjeseca zilkade 932, što pristaje gao izbjeći, padao na pokoljenje kao da
augustu 1526. godine, kažu da je sagradio nastupa sultan. Svi su se čudili, ta šta mu
i most pored Visokog. “Uvakufio je 8.000 je, zašto se plaši čovjeka za čiju blagost i
srebrenih dirhema sultana Sulejmana mravi znaju.
hana koji su u prometu, s tim uvjetom da Iako je dao da se u njegovo ime izgra-
se daju u rad pod šerijatskim propisima, di džamija i mnogi dućani iz kojih će se
te da se dobitak troši za popravak mosta finansirati imami, ipak, kazuju, Mustafa
koji je vakif sagradio blizu Visokog preko nikada nije klanjao u njoj. Ustvari, niko
rijeke Bosne”, piše u vakufnami. Iz toga ga nikada nije vidio da klanja. Kazivalo se,
neki historičari izvlače da je rodom otud u polušapatu i kradom, kako se za vrijeme
jer su mnogi učeni i bogati ljudi gradili namaza skrivao u ardiju, malo skladište u
mostove u svom kraju. Potkrepljuju ovu zaleđini jednog od njegovih dućana. Ta je
tezu mostom Mehmed-paše Sokolovića u priča pričana po Sarajevu sa sve većim za-
Višegradu ili Rustem-pašinim na Ilidži. nosom i ljudi su je zaticali u njedra i nosali
Pa onda ne bi, možda, bilo krivo ni za- je kao veliku tajnu. I kružila je ona tako
ključiti da se most što ga dao izgraditi naš sve dok ne dođe do Čaršije sabljara, pa je
Mustafa nalazio na mjestu današnjeg sela neko ispriča jednom Mustafinom prijate-
Čekrkčići i da je cijelo selo vjerovatno for- lju, copćući jezikom i ibreteći se, ta zašto bi
mirano oko mosta, od potomaka onih koji se neko skrivao za vrijeme namaza ako je
su obavljali službu mostara i naplaćivali sasvim u redu i ako je čovjek kao što smo
mostarinu. Ako je narod groblje za koje je i sami?! Taj prijatelj se tada dosjeti da ga
Mustafa zavještao zemlju i džamiju koju je zbilja nikada nije vidio kako klanja i poče
sagradio vlastitim novcem nazvao Čekre- ga pratiti. Na kraju, uvjeri se kako se Mu-
činica, onda je i most morao nositi sličan stafa za vrijeme namaza zavlači u osamu.
naziv – Čekrekčića ili Čekrekčijin most. Nakon dugih dana snebivanja i nepros-
Za Mustafu Čekrekčiju pričalo se da je pavanih noći, odluči Mustafin prijatelj da
koji umrije 1863. godine. Ipak, najpoznatiji evlija. Otud i pripovijest o tome kako je jednog dana jednostavno bahne i, ha, uhvati
među Trampama bio je hadži hafiz Abdu- mihrab ove džamije okrenut tačno prema ga na djelu. I tako i učini. Kada iznenada
latif, jedan među prvim ljudima pobune Kibli, preciznošću kakvom ni jedan mi- otvori vrata ardije i zateče Mustafu kako
protiv okupacije, uhapšen je i nije pogu- hrab ni u jednoj bosanskoj džamiji nije, sjedi unutra nogu podavijenih poda se,
bljen kao mnoge kolovođe, već je robijao bez i trunke odstupanja. Kažu da su se ovaj ga ne prekori niti ga pogleda s osu-
u Češkoj. Po tim Trampama, imamima i glavni majstor i Čekrekčija sukobili oko dom. Mustafa ga blago primi za ruku te
bundžijama, nazvana je ta kratka ulica koja toga u kojem je tačno pravcu Kibla. Obo- mu reče da zažmiri. Žmirio je tek nekoli-
odvaja Veliki park od “Parkuše”. Vlast jica bijahu tvrdoglavi i ni jedan nije htio ko sekundi, kad opet začu Mustafin glas,
protiv koje je ustao Abdulatif, još dok je popustiti, svaki je bio uvjeren da je Kibla ali ovaj put kao da dolazi iz nesalomljive
on ležao u zatvoru u Olomoucu, zabrani-
la je dalje sahranjivanje u ovom groblju,
navodno, iz higijenskih razloga. Uskoro
je kupila cijelu Čekrekčinicu i dala da se
oko nišana posadi drveće i izgrade staze.
Projektiranje parka povjereno je Hugu Kr-
variću, činovniku Zemaljske vlade, koji se
netom nakon okupacije doselio u Sarajevo
odnekud ispod Sljemena.

BOGATI STROJAR
Muslihudin hadži Mustafa Čekrekči-
ja, sin Ishakov, bio je čekrekčija, izrađivao
je čekreke, odnosno različite strojeve koji
su u ono vrijeme bili u širokoj upotrebi.
Tako se i obogatio. O tome je, kažu, osta-
vio i trag na ovoj džamiji izgrađenoj 1526.
u podnožju Kovača. Na njenom kubetu

STAV 11/2/2021 67