Page 59 - STAV broj 233

160. U domu u Lipiku 31. decembra 1943.
godine nalazilo se 234 djece iz Krajine.
Državni domovi bili su prenatrpani
stradalničkom djecom. Njemačke vojne
vlasti zauzele su jedan dio Državnog dje-
čijeg doma na Bjelavama, zbog čega je
1.130 djece 11. novembra 1944. godine
izmješteno u Kiseljak. Profesor Šerijatske
gimnazije u Sarajevu Hamid Hadžibegić
boravio je prema zaključku Ulema-medžli-
sa krajem novembra 1943. godine u Brč-
kom, Orašju, Županji, Osijeku i Dalju,
“s ciljem pregleda uzgoja muslimanske
siročadi u dječijim domovima i koloni-
ziranim muslimanskim nastambama”, o
čemu je podnio opširan izvještaj. Dječiji
dom u Brčkom otvoren je 18. augusta 1943.
godine. U njemu se nalazilo 88 bošnjačke
izbjegličke djece: iz istočne Bosne 70, iz
Hercegovine 13, iz okolice Brčkog 5. Sve
su to bila djeca u dobi između 5 i 12 godi-
na. “Dom nema umivaonik niti kupatilo,
nego se djeca kupaju na hodniku u tekne-
tima, vodom s arterskog bunara.” Većina je
u očajnom stanju, a 70% djece ne pohađa
od 27. februara logora do tada (do 20. oktobra) otpre- školu jer nemaju odjeće i obuće.
I pored činjenice da se malodobnim li-
1943. do 17. aprila mljeno približno 1.200 djece siročadi u cima bez roditeljskog staranja nije moglo
1943. godine nalazi Teslić, Tešanj, Prnjavor, Doboj, Zenicu, mijenjati ime, kao ni vjeroispovijest, za-
se 125 imena, od čega Tuzlu, Travnik i Sarajevo. U Hrvatskoj Du- bilježen je niz takvih slučajeva. Tako je u
njih 121 pripada djeci ispod sedam godina. bici u martu 1943. godine nalazi se više od Dalju kod Osijeka neki Franjo Mašin pri-
300 djece iz Bileće, Gacka, Stoca i drugih mio u svoj dom dvoje bošnjačke siročadi
mjesta, a u decembru 1944. godine ih je
ZAPIS O BOŠNJAČKOJ koji su se zvali Abid i Suljo, kojima je on
RATNOJ SIROČADI predio imena u Dragan i Franjo. U Dalju
Bošnjačka siročad koja je 1941. godine je bilo još muslimanske siročadi smješte-
stigla do Hrvatske bila je u prvo vrijeme nih po kućama kršćana.
smještena u Dječjem skloništu u Zagrebu, Zbog nedostatka zdravstvenog kadra,
a potom raspoređivana u Osijek, Bjelovar i izbjeglicama se nije mogla pružiti adekvatna
njima obližnja sela. U Skradu, kotar Gor- pomoć. U svim mjestima u kojima su bora-
ski-Delnice, u dječijem domu nalazilo se vili muhadžiri veliki problem predstavljalo
između 167 i 185 siročadi izbjegle iz Bosne je pokopavanje umrlih. Zbog ratnih okol-
ispred četnika. Bošnjačka djeca nalazila su nosti, nepostojanja matičnih ureda za izbje-
se i u domovima u Fužinama – 99, Klinča glice, mnogi kotarevi potpuno su izgorjeli,
Selu – 221 , Cabuni – 335 i Amuševu. U zbog čega je nemoguće utvrditi tačan broj
Lipiku se nalazilo 151 dijete. stradalih, izbjeglih i umrlih.
Bošnjačka djeca iz Bileće, njih 102, u Iako je svim dosadašnjim vlastima bilo
novembru 1941. godine nalazila su se u Dr- poznato da se na Ali-pašinom Mostu na-
žavnom dječjem oporavilištu na Lokrumu, lazio izbjeglički logor za Bošnjake prisi-
Dubrovnik. Naredne godine u Lokrumu je ljene da, bježeći ispred četničkih poko-
294 djece, od čega 77 ženske. U Lipiku je lja, napuste svoje domove širom Bosne i
bilo smješteno 151 dijete. Djeca izbjeglice Hercegovine, da su u tom logoru mnogi
iz kotara Jajce, čiji su roditelji stradali od umrli od gladi, bolesti, hladnoće, ali i od
četnika, zbrinuta su na sljedeći način: tri- savezničkog bombardiranja, na toj loka-
deset djevojčica u Fojnici kod porodica, a ciji ne postoji nikakvo spomen-obilježje
stotinu dječaka u dječijem domu u Kise- koje bi na to upućivalo, kao i uostalom u
ljaku (hotel “Park”). nizu mjesta širom Bosne i Hercegovine.
Djeca Bošnjaka koje su ubili četnici Bošnjaci su ulazak u zajedničku dr-
smještena su i u Brčkom i Orašju. Čačak žavu 1918. godine i izbijanje Drugog
medresa u Brčkom bila je puna djece izbje- svjetskog rata dočekali nespremni, neo-
glica iz Hercegovine, koja su nakon mjesec rganizirani, bez jedinstvenog političkog
i po otišla svojim kućama, a u decembru rukovodstva, nenaoružani. Zbog svega je
1941. godine medresa je puna korajskih bilo moguće da im se desi sve ono o čemu
izbjeglica. je bilo riječi u ovom radu. Muhadžirsko
Sulejman Mašović, vjeroučitelj i upra- i prognaničko iskustvo Bošnjaka još nije
vitelj izbjegličkog logora “Alipašin most”, završeno. I zato, ako je historija učiteljica
izvještava 20. oktobra 1942. godine da je iz života, Bošnjaci su uporni ponavljači. n

STAV 22/8/2019 59