Page 54 - STAV broj 233
P. 54

DRUŠTVO



          75 godina od savezničkog bombardiranja Sarajeva

          U IZBJEGLIČKOM





          LOGORU “ALIPAŠIN





          MOST” UBIJENO JE





          VIŠE OD 200 OSOBA






          U operaciji “Ratweek – Nedelja pacova” cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička
          stanica “Alipašin most”, važno željezničko čvorište, pri čemu je 8. septembra 1944. godine stradao
          logor s mnogim njegovim žiteljima, najvećim dijelom bošnjačkim izbjeglicama iz istočne Bosne.
          Broj ukopanih u zajedničkoj grobnici bio je približno 200, dok se za 66 navodi da su izgorjeli, kao
          i da je jedan broj ljudi raznesen u eksploziji



          Piše: Senija MILIŠIĆ              genocidu. Na jednoj strani bili su žrtve   stanovništvom po mjestima koja su pada-
                                            NDH, a na drugoj žrtve četnika. Bez je-  la u ruke ustanika. One koji su stigli do
                rijeme neumitno teče, a mnoge   dinstvenog političkog rukovodstva, bez   “spasonosnih” gradova čekali su oskudi-
                značajne teme iz naše prošlosti, na-  predratnih borbenih struktura koje bi ih   ca, bolesti i tiho umiranje. Spas su tražili
                primjer rat u Jugoslaviji od 1941.   pripremale za rat, a što su imale srpska i   po Sarajevu i drugim gradovima. Sarajevo
          Vdo 1945. godine, još nisu u cjelini   hrvatska strana, “čekala ih je teška i neiz-  je postalo najveći izbjeglički centar u koji
          naučno proučene. U međuvremenu je bio   vjesna borba, puna iskušenja, za goli bio-  se od kraja ljeta 1941. godine slegla glavna
          još jedan rat, od čijeg je završetka proteklo   loški opstanak”. Ovome treba dodati nje-  bujica iz cijelog ugroženog prostora.
          četvrt stoljeća. I opet se u tom pogledu ni-  mačke, italijanske i zločine “ustaničkih”   Da “od muhadžirluka gore sudbe nema”,
          šta “spektakularno” nije desilo. To potvr-  masa i odmetnika, kao i one koje su poči-  potvrđuju oni koji su iz istočne Bosne izbje-
          đuje i rečenica da se “o stradanju Musli-  nili partizani. “Nijedna etnička i vjerska   gli u Bosansku krajinu, dok se manji dio
          mana istočne Bosne mnogo čulo i pričalo,   zajednica (...) nije bila na prostoru Jugo-  muhadžira sklanjao prema Srijemu, Slavo-
          ali malo i pisalo”. Kontinuitetom migra-  slavije, poput bošnjačke, tako razbijena i   niji, Sandžaku, Zagrebu i Dubrovniku. U
          cionih kretanja i demografskih promjena   dovedena u položaj da tražeći izlaz iz tra-  Bosnu i Hercegovinu stihijski su pristizale
          svugdje van Bosne i Hercegovine bave se   gičnog stanja ide u susret novim strada-  i izbjeglice iz Sandžaka. “U tim bježanija-
          institucije (u Zagrebu, naprimjer, Institut   njima i kataklizmama.” Stanje za Bošnja-  ma stradalo je dosta Bošnjaka, a da to niko
          za migracije i narodnosti). U našoj sredini   ke postalo je naročito teško na području   nije pamtio ni bilježio.”
          demografskim promjenama koje obuhva-  sedam istočnobosanskih srezova: Foče,   Selim Brkić vraća nas u to vrijeme pri-
          taju period od 1699. godine do danas bave   Čajniča, Goražda, Višegrada, Vlasenice,   čom o tešanjskim privremenim stanovni-
          se tek tri istraživača. Ovdje nije riječ samo   Srebrenice, Rogatice, gdje su tokom ljeta   cima u periodu od 1942. do 1946. godine
          o patnjama muhadžira iz istočne Bosne   1941. godine nad njima počinjeni veliki   na osnovu pisama i dopisnica koje su pisa-
          u Sarajevu nego i iz drugih krajeva i na   zločini. U navedenim okolnostima znatan   li neki od privremenih stanovnika Tešnja
          drugim područjima Bosne i Hercegovine,   broj bošnjačkog stanovništva morao je na-  u navedenom periodu (Tešanj.net 6. august
          kao i izvan nje. Riječ je o muhadžirskom i   pustiti svoje domove u potrazi za spasom   2018). Riječ je o muhadžirima koji su iz
          prognaničkom iskustvu Bošnjaka koje još   od prijetećeg fizičkog uništenja.  istočne Bosne preko Sarajeva stigli u Te-
          nije završeno.                       Uslijedili su masovni pokreti onih koji   šanj. Četnici su u istočnoj Bosni na razne
                                            su izbjegli četničke pokolje. Ovi pokreti   načine ubijali i progonili Bošnjake, pljačkali
          OD MUHADŽIRLUKA                   praćeni su pogromima, poput onih 1941.   im i uništavali imovinu. Nakon četničkih
          GORE SUDBE NEMA                   godine u Berkovićima, Kulen-Vakufu,   napada i provedenog krvoprolića, neki su
            Bošnjaci su od 1941. do 1945. godine   Koraju ili krajevima širom istočne Bosne,   uspjeli pobjeći, a neki su bježali iz predo-
          bili izloženi krajnje surovom dvostrukom   gdje su muhadžiri stradali s domicilnim   strožnosti da ne dožive sudbinu onih koji



         54  22/8/2019 STAV
   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59