Page 56 - STAV broj 233

DRUŠTVO

preseljene su u kotar
Sarajevo. Izbjeglice iz istočne Bosne i San- 1941.-1945., magistarski rad, 1988) na- Gradačac. Izbjeglicama smje-
džaka, putujući Sandžakom, Makedonijom, vodi da su među prvim brojnim žrtvama štenim u općini Tenje i u Hrastinu do-
Srbijom, Slavonijom, Bosnom, prevalile četničkog genocida u istočnoj Bosni bili pušteno je da se mogu vratiti u Bihać. Uku-
su put od više stotina kilometara. Jedni se bošnjački stanovnici srebreničkog kra- pan broj bošnjačkih izbjeglica smještenih
kreću pješke preko Čajniča, Pljevalja, Prije- ja. Prema Vladimiru Dedijeru, stradalo od 6. novembra 1941. godine na području
polja, Sjenice, Novog Pazara i Mitrovice, a ih je približno hiljadu. Miloš Hamović u Osijeka u selima Sarvaš, Bijelo Brdo, Tenje
odatle vozom preko Skoplja, Niša, Beogra- svojoj knjizi Izbjeglištvo u Bosni i Herce- i Hrastin bio je 266 i oni su stigli iz Klisa
da, Zemuna, Slavonskog Broda u Sarajevo. govini 1941.-1945. godine (Beograd, 1994) (Bosanski Petrovac). U Sarvašu su izbjeglice
Neke izbjeglice iz sela Kopiljevići, Rogati- potvrđuje da su se masovna migraciona smještene u tri prostorije. Jedna uopće nije
ca, izbjegle su preko Kosovske Mitrovice, kretanja bošnjačkih izbjeglica odvijala za stanovanje jer je to prije vjerovatno bila
Albanije, i stigle u Sarajevo. pod prisilom. neka šupa, ciglom potpođena, bez prozora,
2
“Nedolična i nedovoljna ishrana, slabe Još u junu 1941. godine počeli su četni- površine približno 12 m . U toj šupi nala-
stambene i higijenske prilike”, hladnoća, ci napadati pojedina bošnjačka sela u kota- zile su se 24 osobe. Druge dvije prostori-
nedostatak odjeće i obuće uzrokovali su ru Sanski Most, a nakon toga, uslijedili su je, s drvenim podom, nešto su komotnije,
pojavu zaraznih bolesti, plućnih bolesti – novi napadi koji su uzeli tolikog maha da ali bez osvjetljenja. U prostorijama je pro-
najčešće zapaljenja pluća sa smrtnim isho- su mnoga sela zauzeli, opljačkali i spalili. strta slama. Ona muhadžirima služi i kao
dom, i to kod djece, šuge, kožnih bolesti, Stanovništvo se razbježalo, pa 500 Bošnjaka prostirka i kao pokrivka. “Svi, kako djeca,
opekotina, akutnih nahlada, dizenterije, Sanskog Mosta stiže početkom 1942. godi- tako i odrasli, izgledaju najočajnije. Napa-
enterokolitisa. Teška tragedija i naporan ne u Slavonsku Požegu, odakle su razmje- ćeni od gladi i izmoreni još na putu, a sada
rad na zbrinjavanju muhadžira u logoru šteni u pet općina. U junu 1941. počeli su smješteni u najgore prostorije, bez ikakve
“Alipašin most” narušili su zdravlje Ibra- četnici i Srbi seljaci iz okolnih srpskih sela prostirke i odjeće izloženi svakoj bijedi i
him-efendije Hodžića (rođen u Godomilju napadati Orašac (Bosanski Petrovac) i sva patnji, moraju uginuti.” Općina daje koma-
kod Rogatice, koji je u četničkom pokolju u okolna bošnjačka sela. “Muslimani Oraš- dić kukuruznog kruha po osobi, pravljenog
Godomilju izgubio oca, dvije sestre, brata ca i okolnih sela nisu bili ni s vojskom osi- od prebijenog kukuruza koji služi za ishra-
sa ženom i četvero djece, dvojicu amidža i gurani niti naoružani.” Uostalom, takva je nu svinja, malo graha i krompira, bez soli i
desetine bliskih rođaka). situacija bila širom Bosne i Hercegovine. bilo kakve masnoće, mesa ili začina. A Sar-
Ibrahim-efendija Hodžić završio je 1941. U isto vrijeme izbjeglice koje su bile vaš, s 300 kuća u kojima stanuju Nijemci,
godine Višu islamsku teološku školu, a od smještene u selu Sarvaš kod Osijeka ubraja se među najbogatija sela Slavonije.
proljeća 1942. do maja 1944. u “Alipašinom
mostu” brine o prihvatu i životu muhadžira. Posljedice savezničkog bombardiranja Sarajeva
Pokušao je pisati o teškom stanju i životu u
muhadžirskom logoru i 1991. godine napisao
šest strana, a onda odustao. “Ne mogu ja to,
to će me dotući.” U svojoj knjizi Četrnaesto
stoljeće, o stradanju muslimana u rogatičkom
kraju govori o radu u izbjegličkom logo-
ru “Alipašin most”: “Gledao sam ranjene
i oslijepljene starce, ranjene žene i djecu,
gledao sam klane, nedoklane ljude i svojim
ušima slušao njihova grozovita pričanja.”
U labirintu složenih vojnopolitičkih,
nacionalnih i etničkih odnosa u Bosni
i Hercegovini dr. Safet Bandžović (De-
mografska kretanja u Bosni i Hercegovini

56 22/8/2019 STAV