Page 70 - STAV broj 183
P. 70
Porušena džamija Džamija u Trn-Polju, Žalićima i pisanja o džamijama i džematima Veli-
u Donjoj Vidovskoj 80-ih godina 20. stoljeća ke Kladuše. Ja sad ponovo radim jedan
rad koji će se baviti dolaskom islama na
značaja očuvanja džamije kao najvrednijeg i obnove starih džamija rezultirao bi sko- područje Velike Kladuše te Islamskom
dijela vakufske imovine jednog džemata. ro pa stopostotnim pozitivnim rješenjima, zajednicom na ovim prostorima kroz sto-
Sjećam se da sam citirao nekog pjesnika navodi imam Edin Mehić. ljeća. To je pomalo opširna tema, ali sam
koji je često dolazio na jedno staro mje- odlučio dati svoj doprinos da se taj dio
sto u naselju, govoreći da mu je to mjesto Glavni imam Medžlisa Islamske zajed- malo rasvijetli. Tu temu sam ove godine
posebno drago jer su ga sagradili njegovi nice Velika Kladuša Ismet Mustedanagić izlagao na okruglom stolu u Velikoj Kla-
preci, ostavljajući tu dio sebe. Kazao sam također je uključen u priču oko zaštite i duši, a u sklopu Dana vakufa. Ono što je
im da je stara džamija djelo njihovih pre- obnove starih kladuških džamija. S jed- posebno porazno jeste da je najznačajni-
daka, mjesto gdje su se sastajali. Poseb- ne strane, po prirodi svoje funkcije bud- ju knjigu koju imamo o Kladuši napisao
no sam naglasio da su njihovi djedovi i nim okom prati aktivnosti svih džemata, Banjalučanin Aleksandar Ravlić, koji je
pradjedovi džamiju gradili u vremenima a posebno onih koji su aktivni oko zaštite autor monografije Kladuša kroz stoljeća.
velike neimaštine kada su im kuće bile u starih džamijskih objekata. S druge stra- Niko osim njega se do danas nije opšir-
lošijem stanju od same džamije koju su ne, Mustedanagić se i sam već duži niz nije bavio Kladušom. To dovoljno govo-
izgradili i da je veliki grijeh dozvoliti da godina bavi istraživanjem različitih for- ri o nama.”
taj njihov trud i uvakufljenje propadne. I mi islamske kulture i civilizacije na po- Ismet Mustedanagić sa žalom govo-
tako se pokrenuo talas osviještenja među dručju velikokladuškog medžlisa. Kako ri i o nesavjesnom rušenju i proširenju
džematlijama, koji su za mjesec dana sa- kaže, na nagovor prof. dr. Omera Nakiče- nekoliko prelijepih četverostrešnih dža-
kupili novac za obnovu. Ponosan sam što vića počeo se baviti ovom tematikom, ali mija. Kako kaže, taj se trend zaustavio
sam dao svoj doprinos, mada glavna za- da zbog brojnih obaveza istraživanje baš uključivanjem Komisije za nacionalne
sluga za njenu obnovu pripada džemat- ne ide planiranom dinamikom. O tome spomenike, koja je u prethodnim godina-
skom odboru i članovima džemata koji su kazuje: “Očuvanje džamija, istraživanje ma šest objekata proglasila spomenicima
se rado odazvali mom pozivu.” i pisanje o njima amanet je koji su nam od najvišeg značaja za državu. “Poruše-
ostavile ranije generacije, nama koji smo ne džamije se više ne mogu vratiti. One
Efendija Mehić navodi da sama či- s kladuškog terena. Jer mi u Kladuši, ali i koje su dograđivane i proširivane dobile
njenica da je u jednom mjestu najstariji širem prostoru Krajine, imali smo problem su sasvim novu dimenziju izgubivši svoj
objekt lokalna džamija djeluje odgojno na što je kroz sva ova burna stoljeća doista prvotni oblik. Postoji i nekoliko džami-
buduće naraštaje, šalje im poruku, uči ih manjkalo alima, učenjaka, ljudi od pera, ja koje nemaju status nacionalnih spo-
identitetu, što je dovoljan razlog da se svi tako da se malo toga do danas zabilježilo menika, a imaju izuzetnu arhitektonsku
aktivnije pozabavimo obnovom starih dža- i sačuvalo od zaborava. Ja sam svoj prvi i povijesnu vrijednost. Ali, najvažnije je
mija. Kako kaže, izgradnje i obnove dža- rad o kladuškim džamijama na Fakultetu da su u mnogim džematima krenule ak-
mija prate razni motivi, nekada je riječ o islamskih nauka u Sarajevu uradio prije tivnosti oko obnavljanja. Primjetno je da
vjerskim razlozima, nekada o lokalpatrio- dvadesetak godina. To je bilo u sklopu se podigla svijest džematlija o njihovom
tizmu, nekada o ubiranju poena od strane predmeta Islamska kultura i civilizacija. očuvanju. Na Baraci i u Šabićima priča
članova džematskog odbora, ili naprosto o Profesor Nakičević mi je sugerirao da se o obnovi. Na Podzvizdu su već krenuli
pokazivanju mišića od strane bogatih po- istražim taj dio. Kasnije je o kladuškim predsjednik Mjesne zajednice i ostali mje-
jedinaca. Ali na koncu, svejedno je koji su džamijama pisao i Hasan Hilić. Sva do- štani da rade put i osvjetljenje do tvrđave,
motivi po srijedi kada se postigne pleme- sadašnja istraživanja na tu temu bila su na kojoj je nekada postojala mala tvrđav-
niti cilj. “Sve je to bio dobar primjer i ne- površna. Hilić je za svoju knjigu Kladuš- ska džamija. Imaju problema s minama,
kim drugima džematima koji su, potaknuti ke džamije uglavnom koristio podatke od ali idu i u tom pravcu da se izvrši demi-
našim primjerom, krenuli u obnavljanje Aleksandra Ace Ravlića, Radoslava Lopa- niranje. Kako sam obaviješten, cilj im je
vlastitih džamija. I sada je primjetna volja šića, dijelom podatke iz Glasnika i Prepo- rekonstrukcija male drvene džamije na
jednog šireg kruga ljudi i u ostalim dže- roda, usmene predaje i slično. S današnje tvrđavskoj kapiji. Jedino još u Todorovu
matima da se sačuvaju i neke druge stare distance kad se pogleda, ta Hilićeva knjiga ne postoji inicijativa za obnovom rušev-
džamije. Vjerujem da će u kratkom roku ima dosta manjkavosti, ali, bez obzira na ne džamije u tvrđavi. Nadam se da će se
mnoge od njih biti obnovljene. Energičan sve, ona je kao prvi pisani dokument bila i to ubrzo desiti. Ono što je najbitnije u
pristup svakog imama u pogledu očuvanja i ostala dobar temelj za dalja istraživanja svemu jeste da inicijativa treba doći od
mještana, ljudi iz mjesne zajednice i dže-
mata. Naravno, tu su Medžlis, Općina i
ostale institucije da pomognu. Međutim,
kada su mještani zainteresirani, onda sve
ide dosta brže”, navodi Mustedanagić.
Preostale stare kladuške džamije, bez
obzira da li se u njima danas odvija ili
ne odvija vjerski život, sjaje sjajem svoje
lokalne, zavičajno-islamske arhitekture.
Lijepe za oko, lijepe za dušu, one ostaju
da u vremenima koja dolaze budu trajni
izvor sevapa za sve njihove vakife, ali i
vjerni svjedok postojanja bošnjačko-mu-
slimanske kulture i graditeljske tradicije
na krajnjem sjeverozapadnom dijelu bo-
sanske zemlje. n
70 6/9/2018 STAV
