Page 20 - STAV broj 351 - 352

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

prostranstvima svijeta i njega nisu mogli
zasjeniti obrisi drugih zgrada.
Kad sam htio da se približim u jednoj pje-
smi Starom mostu, dugo sam razmišljao
u kojoj mjeri to da učinim i odlučio sam
se za sonet kao savršen i cjelovit oblik što
odgovara obrisima njegove nadnaravne
arhitekture.

I Zlato svjetla, kamen sjaja a tih
I ledene oči što žeže i spaja
Bijelim letom u zelen i plav stih
Sunuo iz daha vjetra i raja
Zgrađen iščilio u mir, sklad i zvuk
Glasom sna probuđen, od neba otet
Nad zelenom rijekom labudov luk
Nebeski vihor vratit će ga opet

U ljudsku zjenu u kojoj se briše
Sve od postanka (gdje se on sam sakri )
Viđena čuda da se nikad više
objavljuje i da na uvid čitaocima. Ne dobijam za životno djelo upravo tu nagra-
Ne nađu tako jedna i jedina može se reći kako se danas poezija ne du. Želim da ustrajete u svom nastojanju
Na zemlji ovoj dok se sunce bakri objavljuje. U svakom vremenu poezija se da vrednujete prava ostvarenja.
Kao u ruci staroga Hajrudina. pisala i piše na vlastiti rizik. Činjenica
je da u ovom vremenu postoji mali krug STAV: Prošlo je od tada skoro trideset
Pobuda da se sruši ovaj most ravna je di- čitalaca koje zanima ova književna godina, kad ste u januaru 1992. godine
luvijalnom divljaštvu. I kad jednoga dana forma, ali je to bilo tako oduvijek. Po- skupa s Ivom Komšićem, Milom Stoji-
sve prestane, i kada budu ovom zemljom ezija nikada neće biti strogo populi- ćem, Ivanom Lovrenovićem i Miljenkom
koračali naši potomci, možda će legenda stička ili preferirana književnost. Na- Jergovićem uputili Otvoreno pismo hr-
o Mostaru, Mostu i Mostarcima biti ona ročito u onom smislu koju danas ima vatskom predsjedniku Franji Tuđmanu
priča što će se šaptati u našim osamlje- populistička književnost. u kojem se suprotstavljate podjeli Bo-
nim domovima. sne i Hercegovine. Pisma takve prirode
STAV: Od antičkog vremena pjesnici su, uglavnom malo šta mijenjaju, ali ostaju
STAV: Ko se danas usuđuje pisati sonete? rame uz rame, uz careve, olimpijske po- kao historijske potvrde i svjedočanstva.
Smije li ko? I zašto? Je li vrijeme soneta bjednike i učenjake nagrađivani lovoro- Mogu li pjesnici mijenjati svijet? Trebaju
prošlo? Može li proći? vim, trijumfalnim vijencem. Premda je, li ga pokušavati mijenjati?
KORDIĆ: Forma soneta će ostati, ali sonet naravno, najbolji sudac vrijednosti um- KORDIĆ: Pjesnici ne mogu mijenjati
nije samo forma. Koliko će sonet biti po- jetnosti vrijeme, i nagrade bi trebale biti svijet. Istinski pjesnici mogu oplemeni-
ezija – izvrsna poezija, zavisi od autora. svojevrsni kompas, vrijednosni sud ili bar ti i obogatiti samo svijet svojih čitalaca.
nuditi smjernice i preporuke za čitanje. Kroz povijest, mnogi umjetnici (i slikari,
STAV: Statistika kaže da tamošnji naj- Koliko književne nagrade uopće znače skulptori, kompozitori) bili su, zavisno i
popularniji pisci svoje pjesničke zbirke danas, u svijetu gotovo obezvrijeđenih od svog karaktera, na ovaj ili onaj način
u Americi ne mogu prodati u više od ne- duhovnih vrijednosti? uz vlast i vladare. Njihovo stvaralaštvo i
koliko hiljada primjeraka. U svijetu sele- KORDIĆ: Vi ste u svom pitanju odlično djelovanje moglo je biti i opasno ako su
britija, instant-hrane, života i kulture, po- istakli šta bi nagrade trebale biti. To po- bez svog stava, bez pogovora, a radi svoga
ezija se čini kao neka zagubljena trun. A drazumijeva ozbiljne nagrade koje dodje- komoditeta i privilegija izvršavali želje i
ipak, pjesnici i poezija, poput vode i rata, ljuje stručan i častan žiri. Mnoge nagrade naredbe vladara autokrata.
kako bi to rekao Bismarck, uvijek nađu su i devalvirane jer se često ne dodjeljuju
svoj put i izdignu se iznad kulturološkog prema vrijednosnim kriterijima nego po STAV: U tom pismu spominjete 750.000
kala. Kako objasniti taj fenomen? nekim praktičnim smjernicama. Nagra- hiljada Hrvata raspoređenih po cijelom
KORDIĆ: Poezija postoji istom vri- da Stava “25. novembar” za mene je ča- teritoriju Bosne i Hercegovine. Danas ih
jednošću od Ilijade do današnjih dana. sna nagrada. Zahvalan sam i ponosan da je upola manje, a broj im se stalno sma-
Nešto se može vrednovati samo ako se za Dan državnosti Bosne i Hercegovine njuje. Sve je manje teritorija u kojem ov-
dašnje nacije dijele mikroprostor. Ima li
nade za Bosnu kad ona više ne bude et-
O Mostaru, u bilo kakvom povodu, ne mogu govoriti nički izmiješana?
KORDIĆ: Bosna i Hercegovina moja je
s distance, ne mogu ga cjepkati, rastavljati. On je moj domovina, cjelovita i nerazdijeljena. Svaka
život, moje djetinjstvo, moje odrastanje, u svakom podjela Bosne i Hercegovine, a naročito
podjela na etničkoj osnovi, jeste rušenje i
trenu doživljavam ga cjelovito: i sjajnog i tamnog, nestanak Bosne i Hercegovine. To bi bila
povijesna katastrofa, a za bosanskoherce-
blještavog i ranjenog. govački narod tragedija. n

20 26/11/2021 STAV