Page 76 - STAV broj 315

KULTURA

ORIGINALAN I BITNO MODERAN PRISTUP PUT UVJETOVAN
SPECIFIČNIM
POLOŽAJEM
BOŠNJAČKE
KNJIŽEVNE NAUKE

Između uvodnog poglavlja “Problemi metodološkog opredjeljenja” i završnog “Umjesto
zaključka” studija Enesa Durakovića Govor i šutnja tajanstva komponira se kao genetič-
ko-dinamička interpretacija unutar kruga pjesničkog opusa Maka Dizdara, sa natuknica-
ma na historijsko-književni i društveni kontekst pojedinih pjesničkih zbirki. I to u punom
značenju kritičko-metodološke odrednice “genetički” kao postupka koji ide za tim da
prouči stvar, odnosno pojavu u njenom postanku, i da prati njeno razvijanje u kontinuitetu
nasljednosti. Taj Durakovićev postupak prirodno je primjeren dinamičkoj strukturi same
Dizdareve poezije jer u svojoj rezultanti otkriva progresivno, razvojno cirkuliranje, kruže-
nje njenih elemenata. Stoga se pokazalo uvjerljivim i tačnim Durakovićevo označavanje
zbirke Kameni spavač kao posljednje karike u stvaralačkom razvoju ovog pjesnika, kao
krajnje tačke njegove “pjesničke sudbine”, kao kristalizacije onog stalnog pjesnikova raz- Odlučivši se da ponudi vlastiti odgovor na
govora sa samim sobom, one bitne zapitanosti nad tajnom življenja i smislom stvaranja, kontinuitet bošnjačke književnosti (kompo-
koja se doživljava u obliku poetskog otkrovenja: “I nema kraja/ Smrću je samo obasjana zitno shvaćene kao segment šire bosan-
/ staza uspona od zvijezda do gnijezda.” Nije lako pratiti pjesnika s doživljajnom blisko- skohercegovačke književnosti), Enes Du-
šću a s kritičkim odstojanjem, sa smislom i razumijevanjem za pojedinost pjesme i izričaja raković je odbacio bilo kakvu mogućnost
a širinom obuhvata i povezivanja. A Duraković je svoja opažanja i tumačenja dinamične spekuliranja i suočio se sa “pretpaklom”
suštine Dizdareve poezije davao u ovoj studiji istovremeno, i “u hodu” kroz nju samu u pozitivističkog razvrstavanja i inicijalnog
toku njenog stvaranja. To je svakako originalan i bitno moderan kako kritički tako histo- sintetiziranja nacionalne književnosti u
rijskoknjiževni način pristupa, sržno blizak samom izražajnom tkivu ove poezije, relativno Bošnjaka, mada je, po svome kritičkom
najbliži njenom stvaralačkom procesu. Ta tumačenja predstavljaju u stvari analitičko-sinte- genotipu, on već od svojih ranih rado-
tični sloj Durakovićeve studije, mada su ostala razasuta u prostorima njenih stranica, bez va bio izraziti antipozitivist. Neminovnost
zbiranja tih iskustava na kraju. Dizdareva poezija je dostigla svoje stvaralačko umjetničko takvog krajnje otvorenog suočavanja sa
i spoznajno usavršavanje u posljednjoj zbirci, što je Durakovićeva interpretacija utvrdila. pozitivističkim i vrijednosnim nedostaci-
Muhsin Rizvić ma bošnjačke i bosanskohercegovačke
književne kritike Duraković je opetovano
naglašavao u više svojih eseja i studija.
MUDROST JEZIKA ENESA DURAKOVIĆA (...) Međutim, u Durakovićevom slučaju
desio se jedan paradoks: u svome kri-
tičkom sazrijevanju on je prešao obratan
Enes Duraković nas u tome smislu osokoljuje put od onoga kojeg je teorijski zagova-
za tu poetologiju: za semantičku slobodu. Pje- rao: od književnog kritičara sa visokim i
sma Maka Dizdara mora voditi čitaoca na raz- izoštrenim estetski kriterijima do književ-
govor. Davno sam i sam napisao: I u pjesništvu nog historičara koji nastoji odgovoriti na
Maka Dizdara, i u slikarstvu Mersada Berbera sumarij i kontinuitet bošnjačke književ-
raspoznajemo ne samo lahku nego i tešku ra- nosti. Naravno, takav kritički put Enesa
dost. Umjetnost je u svim svojim formama i u Durakovića bio je uvjetovan specifičnim
svim razdobljima – samo/susretanje i ono što položajem bošnjačke književne nauke koja
podstiče susretanje. Mudrost jezika kod Ene- se nije oslobodila usuda pozitivizma ni do
sa Durakovića, svaki će se čitalac moći uvjeri- danas, ali je mnogo značajnije da se Dura-
ti, pokazuje da svaka umjetnost uvijek iznova ković nikada nije odricao visokih estetskih
nalazi svojeg partnera, u drugom socijalnom, kriterija u prosudbi bošnjačke literature
historijskom i kulturnom kontekstu. “Mi sami i u projiciranju kapitalnih kulturoloških i
moramo otvoriti oči – i srca” (H. G. Gadamer, književnih poduhvata kakvi su, primjeri-
Bd. 9, S. 361). I različiti se partneri susreću. ce, bile edicije “Muslimanska književnost
Stoga nas umjetnost prati cijeli život; u traže- XX vijeka”, “Bošnjačka književnost u 100
nju istine o nama i drugima, u traženju pravih riječi. S jezikom mislimo; u njemu živimo. knjiga” i antologije bošnjačke književnosti.
Abdulah Šarčević Muhidin Džanko

76 19/3/2021 STAV