Page 77 - STAV broj 315
P. 77
IZMIRITELJ OPREČNIH SVJETOVA
Mit o riječi kao ogledalu svijeta dobio je još jednu potvrdu i u esejističkom diskursu
Enesa Durakovića, pjesnika od kritike. Riječ kritika, u strogo normativnom smislu,
ovdje jedva da bi i pristajala, jer se Durakovićeva esejistička gama tako stopila s
tekstom koji ocrtava da se može bez pretjerivanja reći da se iz stvaralačkog su-
sreta (i prepleta) dva tako disparatna diskursa dobio jedan novi, samoegzisten-
tni tekst. Doduše, i ovdje Duraković nije pošao ni iz čega, tragova ima, korijeni
su znatni, modeli ili tipovi čitanja, odnosno pisanja na način samoga djela o ko-
jemu je riječ odavno već postoje. Jedan od najizrazitijih čitača i analitika svakako o onome šta nije i onome šta bi trebalo
je Midhat Begić, dok je neobavezniji, ali pjesnički i izražajno slobodniji Skender biti bošnjačka književnost, o njenim os-
Kulenović. Od prvoga je lukavo, no ne i epigonski, preuzeo bašlarovski nacrt da novnim poetičkim modelima i književni-
se kroz djelo ide posredstvom imaginacije, od drugoga lirsku izražajnost diskur- cima koji joj pripadaju. Nezaobilazan je i
sa, koji se ponaša onako kako to on sam želi. Dakle, Enes Duraković je analitik, govor o pokušajima osporavanja i prisva-
koji se lirski nadnosi nad djelo, i u nekoj nenametljivoj disciplini mašte pokušava janja bošnjačkih pisaca s istoka i zapada –
izmiriti dva u biti oprečna svijeta. dovoljno je spomenuti Mešu Selimovića,
Nihad Agić Skendera Kulenovića ili Hamzu Humu.
Duraković zaključuje da je bošnjačka
književnost specifična i posebna unutar
bosanskohercegovačke, kojoj pripada, i
DOVOĐENJE POEZIJE U južnoslavenske, s kojom dijeli veliki dio
KORELACIJU S KNJIŽEVNOM TRADICIJOM književnog i kulturnog naslijeđa, da je
jedinstvena i svoja ne po čistoti modela i
jasnom nacionalnom opredjeljenju već po
Jedan od postupaka u Durakoviće- mnoštvenosti poetika i amalgamu zapad-
vom književnopovijesnom i umjet- noevropskih, islamskih, južnoslavenskih
ničkom vrednovanju pojedinih pje- tradicija i kultura od srednjeg vijeka i ra-
sničkih opusa pokazuje se posebno nije do Karahasana i kasnije. “U nekim
plodotvornim. Svakako, to je do- kasnijim istraživanjima o tome Kto je ta
vođenje ove poezije u korelaciju s šta je ta da prostiš gdje li je ta odakle je…
književnom tradicijom, što je pret- bošnjačka književnost, ova knjiga Ene-
hodila, i suvremenim literarnim to- sa Durakovića bit će nezaobilazan fakt
kovima koji su podsticajno važni za njene povijesti”, zaključuje Hadžizukić.
svakog pojedinog pjesnika. Daka- Izabrana djela Enesa Durakovića važno
ko, pritom se ne ispisuju u ovoj knji- je izdanje na kojem treba čestitati izdava-
zi samo književnopovijesni portreti ču “Dobroj knjizi” jer je prepoznao značaj
ove devetorice bosanskohercego- Durakovićeva opusa za bošnjačku i bosan-
vačkih pjesnika već i sva šarolikost skohercegovačku književnost. Duraković
tih književnih tradicija što su u ovim je, podsjetimo, posljednjih decenija sam
zadanim prostornim i vremenskim uradio posao cijelih instituta, i to ne samo
relacijama bile na djelu. kvantitativno već i kvalitativno. Stoga je
Miroslav Palameta izdavanje njegovih izabranih djela istin-
ski događaj u našoj naučnoj zajednici. n
STAV 19/3/2021 77
