Page 60 - STAV broj 314

DRUŠTVO

Svetoj stolici, koja na njoj izgradi crkvu. Ta maštu sve do današnjih dana. Pored nje,
crkva je, kažu, stajala svega desetak godi- ostao je iza Topal-paše Konak, Ulica Tela-
na, a onda je i ona porušena i umjesto nje li – ona što se svija oko Vijećnice – i naziv
izgrađena monumentalna zgrada, Crkva jednog sarajevskog naselja koje je ime do-
Svetog Ante, koja sasvim zatvori Konak bilo po vili što je izgradi kao privatni ljet-
s južne strane. nikovac, a kada je napuštao Bosnu, prodade
Gradnju Konaka otpoče vezir Topal je Čengićima – Čengić-Vila. U Konaku ni-
Šerif Osman-paša, koji se, van svih obi- kada nije ni kahvu popio, otišao je iz Bosne
čaja, zadrža u Bosni punih sedam godina. nekoliko mjeseci prije nego će biti dovršen.
Historija bilježi da je, u skladu s reforma-
ma, doveo prve školovane inžinjere. Oni VEZIRI I USTANICI
potisnuše priučene majstore koji su se do Nisu se valije nanoćivale i napile ka-
tada hvatali u koštac sa zamršenim arhitek- hva u Konaku. Svojoj svrsi služio je svega
tonskim i građevinskim izazovima. Tako su osam godina. Nakon Topal-paše, valije se
iz Splita došli Franjo Linardović, brat mu smjenjivaše kao na traci. Izgledao je tada
Antun i imenjak Franjo Moise. Topal-paša Konak kao prometna stanica na izuvijanoj
im povjeri izgradnju telegrafske linije od pruzi kojom je jedno carstvo jurilo u svoju
Mostara do Metkovića, a kada posao uspješ- propast. Čim bi se novi sultanov namjesnik
no okončaše, dade im još teži – probijanje smjestio u ovoj zgradi, odozgo, od Alifakov-
modernog puta Mostar – Sarajevo. Tako se ca, gazeći posljednje kamenice Stambolske
braća Lindarović i njihov zemljak Moise džade, spuštao se glasnik s fermanom o nje-
probiše do Sarajeva. Put nastavi dalje, sve govoj smjeni. Dešavalo se čak da se jedan čaršija i zaboravi na svaku vjernost veziru
do Bosanskog Broda, a oni ostadoše u še- nije ni raspremio kako treba, a već su preko i prozvaše ga izdajnikom. Ovdje, u Kona-
heru. Zaposleni su u pašinom divanu kao Kozije ćuprije odjekivala kopita konja dru- ku, gore, na drugom spratu, tu, u salonu u
vladini mjernici. Dvojici Franja-paša po- gog vezira. U šali, po sarajevskim kahvama, kojem je vezir primao u audijencije i gdje
vjeri izgradnju Konaka, a Antuna otpremi pričali su da je znao glasnik s fermanom o se svake godine održavala Zemaljska skup-
u Tuzlu da uradi nacrte za Saborni hram smjeni stići u Sarajevo prije vezira na kojeg ština, iskupiše se sarajevski prvaci i formi-
Uspenja svete Bogorodice, za koji će pra- se ferman odnosio. Ustali se tih godina u raše svoju vladu, izabraše vođe i ministre
voslavci još dugo skupljati novac te će biti narodu izreka: Ima ih k’o Saraj’vo vezira. i odlučiše da se puškom odupru švapskoj
dovršen godinama nakon što Topal-paša U tih osam godina kroz Konak je prošlo invaziji. Neki historičari tvrde da je još u
napusti Bosnu, a umjesto njega dođu novi trinaest valija. Svega njih petorica uspjet će proljeće, kada se Sarajevom počeše širi-
okupatori. se održati barem nekoliko dana više od pune ti priče kako se velike sile u San Stefanu
Sedam godina Topal-paša nije glavu di- godine. Eto, u popisu bosanskih namjesni- dogovoriše da Bosni dadnu autonomiju,
zao s posla. Gradio je na sve strane, grčevito, ka stoji ovako: Mehmed Rašid-paša bio je šejh gazi Husrev-begovog hanikaha Mu-
kao da će svakom zgradom poduprti teme- ovdje godinu, dva mjeseca i četrnaest dana; hamed-efendija Hadžijamaković počeo po
lje carstva smrtonosno nagrižene duboko naslijedi ga Mustafa Asim-paša, koji ostade čaršijskim kućama, nakon jacije, držati sa-
u osnovi. Izgradio je poštu, kasarnu, prvu godinu i dvadeset dana; Derviš Ibrahim-pa- stanke i govoriti o samostalnosti bosanskoj.
bolnicu, prvu državnu štampariju, Veliki ša stanovao je ovdje godinu, četiri mjeseca i Zato je, valjda, Narodni odbor, u kojem su
han u Samardžijama i na kraju, za ibreta, 28 dana; Ahmet Mahzar-paša godinu, dva pored muslimana bili i fra Grga Martić, tr-
dade dozvolu izvjesnom Jozefu Feldbaueru mjeseca i dvanaest dana, a Jenišehirli Ibra- govac Dimitrije Jeftanović i saraf Salamon
iz Stare Gradiške da podigne pivaru. Neki him-paša najviše – godinu, šest mjeseci i Petrarki, njemu i Smailu Haki-begu Selma-
kažu da je u pitanju bila čista politika jer dva dana. Posljednji bosanski vezir Hafiz noviću povjerio komandu nad bosanskim
je Feldbauer svojski zapeo pri izgradnji te- Ahmed-paša, pričahu u šali, nije ni mestve vojnim snagama. Kažu da su njih dvojica
legrafa od Sarajeva, preko Travnika i Banje uspio nazuti a već morade da se oprašta od ovdje sastavili čuvenu “Objavu o mobiliza-
Luke, do Bosanske Gradiške. A možda je u Bosne. Jadan, sastavi tek mjesec i osam dana. ciji”, kojom pozivaju Bosance da se odupru
dogovoru bilo i da se Topal-paša pojavi na Niko u Bosni nije vezirovao manje od njega. okupatoru. Izdvojiti valja ovaj citat: “Mi
otvaranju pivare, dolje u Kovačićima. Da Još dok je bio ovdje, zatvoren u Konaku, koji u Bosni živimo, Islami, Hristjani i La-
li je tad okusio pivo? Ne zna se. Historija niko ga nije zarezivao ni za suh bob. Čim je tini složni smo u misli odupirati se nepri-
o tome šuti, kao zalivena. Ostavila je samo s kongresa u Berlinu doletjela vijest kako jateljima. Mi ako postojani budemo u ovoj
tu priču o otvaranju da nam s njom golica je sultan predao Bosnu ćesaru, uzjoguni se slozi i oduševljenju, i ako s požrtvovanjem

Naposljetku, dopade je sudbina svih sarajevskih ulica kojima
bi svaka nova vlast bezobzirno brisala imena i nadijevala
nova, po svom ćeifu. Godine 1919. prozvaše je po Nikoli
Pašiću, vođi srbijanskih radikala. Ustaše je prozvaše po svom
zapovjedniku Slavku Kvaterniku. Nakon oslobođenja, dobi
ime Nurije Pozderca, Cazinjanina, potpredsjednika AVNOJ-a,
koji pogibe na Sutjesci. Prije dvadesetak godina vraćen joj je
naziv Konak. Koliko na tablama u ovoj ulici bude stajao ovaj
naziv, toliko će, valjda, u Bosni vladati mir.

60 12/3/2021 STAV