Page 70 - STAV broj 314

KULTURA

od ranog osmanskog perioda do današ- pri čemu svakako ne treba zanemariti
njih dana. U ranom osmanskom periodu RADOVI I AUTORI pritisak okruženja i borbu za preživ-
širi brčanski prostor naseljava stočarsko ljavanje. Asimilacija je uticala na sla-
vlaško i drugo pravoslavno stanovništvo. Rasvjetljavanju postavljene teme do- bljenje istorijskog pamćenja i pored
Nešto kasnije, početkom 18. stoljeća, na prinos su dali: dr. sc. Safet Bandžović značajnih tragova koji ostaju u jeziku,
ovo područje naseljava se muslimansko radom “Muhadžirski pokreti iz Kne- folkloru, običajima, izboru zanimanja
stanovništvo protjerano s prostora ne- ževine Srbije u Bosansku Posavinu”; itd. Njihova asimilacija i odlasci iz Bo-
kadašnjeg Budimskog te Temišvarskog dr. sc. Marijan Premović radom “Do- sne i Hercegovine rezultirali su skoro
ejaleta. Stvaranje nacionalnih država u seljavanje crnogorskog stanovništva potpunim nestankom, tako da aktiv-
susjedstvu dovelo je do toga da se “čistio na prostor sjeveroistočne Bosne, s nost u provođenju preporuke Savjeta
prostor” od drugih etničkih skupina i posebnim osvrtom na Brčko u XVII i Evrope 1333 i odluke 674/7 Komiteta
da se preseljavalo stanovništvo. Tako je XVIII stoljeću”; mr. sc. Mirza Čehajić ministara, kojima pozivaju države u ko-
značajan broj muslimansko-bošnjačke radom “Demografske i konfesionalne jima žive Cincari da se aktivno uklju-
populacije protjerane s područja zapad- promjene stanovništva Bosanske Po- če u projekte cincarskih organizacija
ne Srbije naselio šire brčansko područje. savine pod osmanskom vlašću”; Enes kako bi se sačuvao cincarski jezik kao
Potkraj osmanske uprave na ovaj prostor Pašalić radom “Kultura sjećanja na pri- kulturno blago Evrope, kod nas nije ni
naseljavaju se iz ekonomskih razloga i silne migracije u Brčkom”; dr. sc. Se- moguća. U tri naselja Brčko distrikta
druge etničke skupine, među kojima i naid Hadžić radom “Uticaj migracija na Bosne i Hercegovine i jedno na obodu,
skupina “cincara” trgovaca, koji su imali demografsku i konfesionalnu strukturu gdje su živjeli Cincari, danas ih nema,
značajnu ulogu u životu Brčkog u nave- stanovništva Brčkog krajem 19. i po- a takođe nema ni Karavlaha koji su ži-
denom vremenu. četkom 20. stoljeća”; dr. sc. Miroslav vjeli u naselju koje se naslanja na teri-
U nekoliko radova tretirani su mi- Doderović radom “Naseljavanje Bosne toriju Distrikta. To je svakako velika
gracioni procesi koji su vezani za među- i Hercegovine za vrijeme Austro-Ugar- šteta. Svejedno, dragocjen je njihov
ratni (1918–1941) i socijalistički period ske okupacije, s posebnim osvrtom na trag u periodu dugom oko 270 godina
(1945–1990). Posebno je obrađeno pita- prostor Brčkog”; Emir Musić radom (Cincari) i oko 180 godina (Karavlasi)
nje dolaska Bošnjaka sa šireg područja “Doprinos Alijage Kučukalića razvoju na ovom području. Stoga im dugujemo
Sandžaka na ovo područje. Taj proces Brčkog”; mr. sc. Omer Zulić radom makar toliko, da što bolje izučimo nji-
odvijao se u dvije faze, prvoj nakon po- “Uticaj migracija na kulturne prilike u hovu prošlost i ostavimo svjedočanstva
kolja Bošnjaka u Šahovićima 1924. go- Brčkom u austrougarskom periodu”; o njima, a materijalne tragove vidljive
dine, te onoj u socijalističkom vremenu. Đuro Tankosić radom “Cincari (Armani) na grobljima zaštitimo i sačuvamo”, za-
U ovim radovima ukazuje se ne samo na i Karavlasi na području Brčkog”; mr. sc. ključak je Tankosićevog rada.
poteškoće prilagođavanja ove populacije Sait Š. Šabotić radom “Uticaj muhadžir- Ismet Dedeić u radu Jevreji u Brčkom:
u novoj sredini već i na doprinos koji su skih kretanja na iskre duha Bošnjaka Zločin nestanka i grijeh nesjećanja ističe da
doseljeni muhadžeri i njihovi potomci u novim sredinama u vremenu do bal- su “Jevreji živjeli u Brčkom približno
dali razvitku Brčkog u posljednjih stoti- kanskih ratova sa osvrtom na Brčko”; jedno stoljeće prije nego su nestali u Ho-
nu godina. Nekoliko radova u zborniku dr. sc. Mariyana Stamova radom “Di- lokaustu. Kao i u svim evropskim sre-
odnosi se na migracione i druge procese namika migracionih procesa u jugoslo- dinama, i u Brčkom su igrali značajni-
iz neposredne naše prošlosti. Zanimlji- venskoj i u nezavisnoj Republici Make- ju ulogu od one koja bi se očekivala od
va štiva tretiraju problematiku vezanu doniji”; Kašmir Ribić radom “Praznina njihove malobrojne populacije. Iako ih
za demografske prilike, utjecaj ratnih u praznini, zapuštenost u zapušteno- je poslovično odlikovao zatvoren način
dešavanja (1992–1995) na prilike u Brč- sti. Nekoliko natuknica o problematici života u maloj zajednici, njihova uklju-
kom, povratak prognanog stanovništva Roma i njihovih migracija u Brčkom i čenost u privredni i ukupni socijalni
na prostor Brčkog nakon 1995. godine, okolini”; akademik Šerbo Rastoder ra- milje Brčkog ostavila je značajan trag u
te brojna druga pitanja koja su utjecala dom “Zašto su Bošnjaci ’plaćali kamatu tom vremenu. Nažalost, kad jedan narod
na prisutne demografske promjene na navodne turske krivice’ u mirnodopskim nestane u takvim okolnostima u kojima
ovom području u navedenom vremenu. vremenima u XX vijeku? Primjeri Ša- su nestali Jevreji, kolektivno i u isto vri-
U tom kontekstu posebno je zanimljiv hovića 1924. i Rožaja 1967–1971”; jeme, s njim nestaje i veliki dio sjećanja,
istraživački rad Đura Tankosića Cincari dr. sc. Izet Šabotić radom “Doseljava- uspomena i podataka, pa je istraživanje
(Armani) i Karavlasi na području Brčkog nje Bošnjaka iz Sandžaka na područje veoma otežano. Nestali su 1941. godine
jer bavljenje etničkim grupama Vlasi, Brčkog”; Ismet Dedeić radom “Jevreji na najsuroviji mogući način, likvidacijom
Cincari i Karavlasi nije jednostavno, što u Brčkom: Zločin nestanka i grijeh sje- od fašističkog režima Nezavisne Države
radi nepoznanica, koje su možda trajne, ćanja”; Marko Matolić radom “Poplava Hrvatske, kada su kod tadašnjeg ponton-
što zbog različitih teorija i teza histori- u Bosanskoj Posavini 1942. godine i skog mosta na Savi ubijeni svi domicil-
čara. Izučavanje otežava nedovoljno pi- preseljavanje ugroženog stanovništva ni brčanski Jevreji, a u krugu današnje
sanih tragova jer su kasno razvili pismo, u Šembor (Novo Selo) kod Bijeljine”; fabrike namještaja i trgovačkog centra
kao i nepostojanje državne organizacije dr. sc. Sead Selimović radom “Utjecaj likvidirani svi koji su se kao emigran-
u historiji ovih etničkih grupa. Tankosić migracija na etničku i vjersku strukturu ti bježeći od fašističke pošasti zatekli u
ističe da je historijska nauka prilikom stanovništva Brčkog u socijalističkom Brčkom.”
proučavanja ovih etničkih skupina bila periodu (1945–1991)”; mr. Jasmin Jaj- Dedeić na kraju rada ukazuje na ne-
podložna manipulacijama, a njihova et- čević radom “Demografske promjene dopustivu situaciju da se u ovoj sredini
nogeneza tretirana prema potrebama na- na području Brčkog u svjetlu novih po- na izvjestan način njeguje kultura zabo-
cionalne historije. pisa stanovništva (1991. i 2013)”; dr. rava jer je postojanje Jevreja u Brčkom,
“Generalna karakteristika etnicite- sc. Mirsad Kunić radom “Migracijski na- njihov doprinos razvoju grada i napose
ta, kojima se bavi ovaj rad, reklo bi se, rativi u usmenoj tradiciji Velinog Sela”. njihov potpuni nestanak pokriven ta-
njihova je sklonost ka lakoj asimilaciji, mom, kolektivnom šutnjom, nemarom

70 12/3/2021 STAV