Page 71 - STAV broj 314

i zaboravom, a ponekad i zloupotrebama Radovi objavljeni u zborniku tretiraju složenu migracionu
njihove sudbine”.
Kašmir Ribić u radu Praznici u pra- tematiku iz različitih aspekata i odnose se na razne
znini, zapuštenost u zapuštenosti: Nekoliko vremenske periode, počev od ranog osmanskog perioda do
natuknica o problematici Roma i njihovih
migracija u Brčkom i okolini ističe da su današnjih dana. U ranom osmanskom periodu širi brčanski
Romi u ovoj sredini uglavnom trpljeni,
dijelom prihvaćeni kao dio ove sredine, prostor naseljava stočarsko vlaško i drugo pravoslavno
ali nikada do kraja izjednačeni s konsti- stanovništvo. Nešto kasnije, početkom 18. stoljeća, na ovo
tutivnim narodima, da je njihov položaj
bio najbolji u periodu Titove Jugoslavije, područje naseljava se muslimansko stanovništvo protjerano
kada je na ovim prostorima čergarenje, s prostora nekadašnjeg Budimskog te Temišvarskog ejaleta.
tj. nomadski način definitivno prestao,
a znatan broj Roma se posebno, počev
od 80-tih godina, ekonomski i prosvjet-
no uzdigao i pred početak sukoba 90-tih Migracije na prostoru Brčkog pratimo Nakon toga sve zaboravljaju pa se onda
godina igrao zapaženu ulogu u ekonom- od doseljavanja Slavena na prostore Brč- ponovo ponečeg sjete kada ogladne. Sve
skom, kulturnom i sportskom životu ove kog; iseljavanja katolika, naseljavanja to naravno nije slučajno jer kultura sje-
sredine. Ribić konstatuje da je položaj pravoslavnih Vlaha i islamizacije nakon ćanja ovisi o tome ko pamti, da li pamti
Roma u Brčkom i okolini danas u pore- okupacije Brčkog od strane Osmanlija; pobjednik ili poraženi, žrtva ili počini-
đenju s položajem u socijalističkoj Jugo- doseljavanja muslimana iz Srbije u 19. lac, svjedok ili zločinac... Ako su ovi sta-
slaviji u skoro svim segmentima stagni- vijeku; doseljavanja trgovaca u Brčko tusi nedefinisani i nepriznati, veliki dio
rao. Ovo se ogleda prije svega u naglom u 19. vijeku; iseljavanja muslimana za kolektivnog sjećanja će se gurnuti ispod
osiromašenju i novom talasu odlaska, a vrijeme austrougarske okupacije; dose- praga svijesti i na njegovom mjestu će
što se tiče političke zastupljenosti, i svo- ljavanja izbjeglica iz Podrinja 1941. go- biti zaborav. No, time što se zaboravlja
jevrsnom aparthejdu. dine; protjerivanja i istrebljenja Srba i ne znači da ono što se dešavalo nije po-
Iznimno vrijedan i aktuelan jest rad Židova za vrijeme NDH i protjerivanja stojalo. Učinci toga ‘zaboravljenog’ su
Enesa Pašalića Kultura sjećanja na prisil- Bošnjaka i Hrvata 1992. godine. Osnov- itekako prisutni u sadašnjosti.”
ne migracije u Brčkom. Pašalić ističe da, no pitanje koje smo postavili je: Da li Tema migracija danas je posebno ak-
iako su “migracije oblikovale prostor Brčko kao jedna urbana sredina, koja tuelna ne samo u Bosni i Hercegovini
Brčkog, Brčko institucionalno, ali i na se još posredstvom brčanskih trgova- već i u čitavoj Evropi. Autori radova u
nivou etnonacionalnih zajednica koje tu ca u 19. vijeku izdigla iz provincijalne ovom zborniku bave se problematikom
žive, nema samosvijest o svom historij- zatvorenosti i ekonomski, pa i kultur- migracija na jednom mikroprostoru, a
skom trajanju i historijskom identitetu. no internacionalizirala, a u vrijeme Au- ipak uspijevaju pokazati svu složenost
stro-Ugarske i socijalističke Jugoslavije samog procesa, tretirajući ga s različi-
modernizirala, ima historijsku samosvi- tih aspekata: historijskog, sociološkog,
Posebno je obrađeno jest o svom historijskom bivstvovanju pravnog, ekonomskog, demografskog i
koje se ogleda u kulturi sjećanja na mi-
kulturnog. U nekim radovima tretira
pitanje dolaska Bošnjaka graciona kretanja njenog stanovništva. Od se i psihološka strana teme, ukazuje se
sa šireg područja Sandžaka toga da li u Brčkom postoji zajednička na strahove i predrasude kao fenomene
kultura sjećanja (zajednica onih koji se
s izrazitim socijalnim, pa i političkim
na ovo područje. Taj sjećaju svoje zajedničke prošlosti) zavisi i pravnim značenjima i posljedicama.
Različiti uzroci koji su stanovništvo
i stepen integriranosti brčanskog druš-
proces odvijao se u dvije tva. U nedostatku jedinstvene Mi-grupe dovodili na ove prostore, uzroci koji su
faze, prvoj nakon pokolja ili zajednice sjećanja može se govoriti o ih odvodili ili proizveli nestanak nekih
podijeljenom brčanskom društvu na više
naroda i etničkih skupina na širem po-
Bošnjaka u Šahovićima Mi-grupa ili zajednica sjećanja. Brčko dručju Brčkog jesu mizanscen balkan-
1924. godine, te onoj u očigledno nema eksterno uprisutnjenu skih historijskih previranja i trvenja,
prošlost u vidu muzeja, arhiva, slika,
javnih i skrivenih imperijalnih ciljeva i
socijalističkom vremenu. skulptura, tekstova, godišnjica, koja se određenih etnopolitika.
evocira svetkovinama i godišnjicama, a
Migracioni procesi mijenjali su odre-
U ovim radovima ukazuje posebno kada su u pitanju traumatična i đene običaje i kulturne navike. Svaka
se ne samo na poteškoće bolna iskustva emigracija i imigracija na doseljena skupina stanovništva na ovo
ovim prostorima. Stoga se ne može go-
područje donosila je i ugrađivala dio
prilagođavanja ove voriti o stanovništvu Brčkog kao jedin- svog kulturnog i tradicionalnog iden-
populacije u novoj sredini stvenoj i solidarnoj Mi-grupi. Na mje- titeta. Time se ovaj prostor obogaćivao
i razvijao u multikulturalnom ambijen-
stu kolektivnog sjećanja je prikrivena
već i na doprinos koji trauma, zaborav, ćutanje i tugovanje ili tu i ozračju. Ta različitost bila je prepo-
znatljiva vrijednost i isticana kao velika
praznina. Sjećanje se svodi na komuni-
su doseljeni muhadžeri kativno ‘ogovaranje’ unutar pojedinih et- prednost Brčkog i njegove okoline. Brč-
i njihovi potomci dali nonacionalnih grupa. Stoga se kolektivni ko danas kao posebna administrativna
institucionalni mentalitet Brčkog može
jedinica u BiH nastoji obnoviti taj bitni
razvitku Brčkog u uporediti sa Ničeovim opisom kulture segment sopstvene duhovnosti, izme-
sjećanja stada koje se sjeća samo u nuždi
đu ostalog, i naučnim konferencijama
posljednjih stotinu godina. preživljavanja ili potrebe za ‘žderanjem’. ovog tipa. n
STAV 12/3/2021 71