Page 74 - STAV broj 314

KULTURA

ŠTA JE ZAPRAVO BALADA I ŠTA JE TO BOŠNJAČKA BALADA

ne postavljajući pitanje eventualne ne-
ispravnosti takvoga osjećaja. Iz tog ra-
zloga možemo sa sigurnošću tvrditi da
se radi o unutarnjoj dimenziji Hasana-
ginicine ličnosti koju pjesnik, a samim
tim i kolektiv, u potpunosti odobravaju.
Priroda njezina stida ne može biti pove-
zana sa nekom šerijatskom normom o
neulasku žena u vojni logor, jer u isti taj
logor ulaze mati i sestra, što pjesnik ci-
ljano ističe. Priroda njezina stida, dakle,
isključivo je lične prirode – njezin lični
odnos prema suprugu, koji je, naravno,
utemeljen na vrijednostima koje zajed-
nica prenosi s generacije na generaciju.
Pozicija muža kao zaštitnika i skrbnika
porodice prenosila se stoljećima, te je
tako izgrađena slika nailazila na sukob sa
vanjskom slikom ranjenika – u tom suko-
bu unutarnje slike zaštitnika i skrbnika sa
slikom ranjenika unutar vojnoga logora,
u ovoj je ženi izazivao stid. Njezino razu-
mijevanje novonastale situacije uključu-
je sve dimenzije slučaja: lični i porodični
zaštitnik u poziciji nemoći, unutar vojnog
konteksta, njezino sažaljenje za vojnika
može biti uvreda... Ekspozicija kao uvodna
scena u dramsku radnju završava upravo
na ovome mjestu, nakon čega će uslijedi-
ti zaplet: ranjeni junak je ljut na suprugu
Pojam balada potiče od provansalske ri- pomiriti, te svjesno bježi u smrt ili sasvim i poručuje joj da ga ne čeka “ni u dvoru
ječi balare, što znači plesati, čime je ova nesvjesno zakorači s onu stranu ili je pre- ni u rodu momu”. Zaplet nastaje kao re-
pjesma sačuvala svoju vezu s prilikama u dosjeća ili hrabro nasrće ili smrt dolazi zultat visokog stepena nerazumijevanja:
kojima je bila pjevana. Najkraća definicija kao kazna za izvršeni prestup... Balada Hasan-aga ne razumije njezin nedolazak.
bila bi da je to lirskonarativna pjesma u je zapamtila lokalna obilježja, kao i sev- On nedolazak čita kao pomanjkanje lju-
kojoj se glavni junak susreće sa smrću, dalinka, u vidu imena i prezimena historij- bavi i izdaju, a ne kao čuvanje slike nje-
svojom ili nekoga iz svoga bližeg okru- skih ličnosti, imena lokaliteta – gradova, ga kao vojnika i zaštitnika. Činjenica da
ženja. To je pjesma koja započinje u tre- mahala, rijeka... Na ovaj način postala je je njegovo čitanje drugačije od njezinog
nutku kada je dramski napeta radnja bila važnim izvorom za izučavanje kulturalnog ukazuje na neka pomjeranja unutar ko-
odlučno krenula ili ka propasti ili ka razr- pamćenja i kulturne historije Bošnjaka. lektiva. U ovom momentu Hasanaginicu
ješenju. Scene su izuzetno kratke i brzo (...) Balada o Hasanaginici pojavljuje vidimo kao čuvaricu patrijarhalnih vrijed-
se smjenjuju. Ne poznaje statične opise se 1774. godine pod naslovom Xalost- nosti, dok se to njezino čuvanje vrijed-
izgleda bilo čovjeka, kuće, prirode, odjeće na piesanza plemenite Asan-aginize u nosti Hasan-age ne dotiče – on je ljut
ili bilo čega drugog. Scene su najčešće knjizi Viaggio in Dalmazia italijanskog jer ona nije došla i svaka druga ideja ne
sastavljene od kratkih monoloških, rijet- opata i prirodoslovca Alberta Fortisa. dopire do njega. Njegova promijenjena
ko dijaloških iskaza, eventualno od zgu- (...) Balada započinje slavenskom an- pozicija posmatranja situacije može se
snutog predočavanja nekog kratkog zbi- titezom (A – nije A – nego B) u kojoj razumjeti kao rezultat putovanja po za-
vanja. Tempo dramskih događaja je brz i se pjesnik/-inja pita i sam/-a odgovara padnim i primorskim krajevima gdje je
napetost vodi ka tragičnom kraju. Pjesma šta bi moglo biti ono što se bijeli usred očitovanje ljubavi između supružnika ipak
je od samog početka molski intonirana. zelene gore. Nakon dileme i argumen- nešto drugačije u odnosu na kontekst
(...) Baladeksni narativ nema odlike ep- tiranih odgovora dobijamo konačni za- iz koga dolazi. Veća otvorenost i manje
skog već je lirski senzibilitet provučen ključak da se radi o šatoru u kojem leži stroga pravila koja izazivaju dozu hladno-
kroz faze dramske radnje, čime nastaje ranjeni junak Hasan-aga. Njega obilaze i će, vojnika Hasan-agu su učinila sklonim
mimetiziranje bola u snažnom tempu, koji mati i sestra, ali ga zbog stida ne obilazi pokazivanju ljubavi među supružnicima.
glavnog junaka vodi u susret sa neumit- i ljuba. Ovaj će momenat Fortis proko- Dakle, zaplet nastaje na temelju susreta
nom smrću. Glavni je junak nosilac tra- mentirati “a njegova žena, zadržana sti- različitih tradicijskih obrazaca – pokaziva-
gičke krivice – kriv je bez stvarne krivice dom, koji se nama čini neshvatljiv, nema nje poštovanja u odnosu na pokazivanje
– jer mu usud u kaleidoskopu vrtoglavih smjelosti da ga obiđe”. Hasanaginicin ljubavi, što u osnovi ovu životnu priču od
slika donosi kraj. U uzročno-posljedičnom stid možemo posmatrati kao vanrednu samoga početka čini tragičnom...
smislu, junak je pod izravnim udarom ko- sliku tradicijskih vrijednosti, jer pjesnik (Sead Šemsović, Usmena poezija
lektivnih načela s kojima se ne može lahko sasvim odobrava njezin osjećaj stida Bošnjaka)

74 12/3/2021 STAV