Page 77 - STAV broj 314

mìljē XX st. od istoka do zapa- ispovijedi se. A tek ona emo-
da Bosne, od seoske idile jed- tivna kulminacija profesoro-
nog bezbrižnog djetinjstva do vog kajanja, onaj san u kome
Golog otoka i drugih komuni- je vidio svog starog babu i
stičkih kazamata, od blažene njegovo bolno pitanje: Jesi li
atmosfere Stambola do nekro- mi halalio, babo? Uh, kakve
loga (tarih) svojim živim, ahi- su tu sve drame prikazane! Ti
retski živim profesorima, gdje naši stari, obični muslimani
je pisac preko sudbine jednog i naši mladi nadobudni “ko-
tariha prikazao barbarski po- munisti”, te jednooke, ćorave,
hod protiv jedne profinjene zanesene i zavedene budale...
kulture i hafiza i tarihdžija Pa to studentovo oko koje mu
koji su, iako žive na dunjalu- tu kraj Kabe posebno fali, jer
ku, zapravo već na Ahiretu... malo je jedno oko da gleda u
Niko se od bošnjačkih pi- tu ljepotu... Sva je ova priča
saca nije umjetnički suočio s jedna čvrsta, na istini nastala
patnjama svog naroda tako di- književnost: nema u njoj šti-
rektno kao što je to učinio La- manja ambijenta, nema una-
tić svojim pjesničkim Infernom i prijed sračunate namjere pisca
ovom knjigom proze. On u tim da osudi, ponizi i kazni – sve
djelima tematizira XX stoljeće, je tu spontano, nenametlji-
najkrvavije stoljeće u histori- vo, živo, iskreno i mudro...
ji bošnjačkog naroda. Poput Ova je priča za mene, po sve-
Singera, koji se bavi Jevrejima mu što kazuje i kako kazuje,
nakon holokausta, tako se i pi- jedno antologijsko književno
sac Lica iste žene bavi Bošnja- ostvarenje.
cima nakon genocida; sudbine Ovom se piscu može vje-
Singerovih pobožnih čudaka i rovati onoliko koliko se vje-
Latićevih derviša i hafiza ima- ruje Tolstoju, koliko se vjeruje
ju začuđujuću sličnost. Dostojevskom, Meši ili Singe-
S druge strane, kao Hasan u ru... Ovo je afirmacija klasične
Dervišu i Ahmet Šabo u Tvrđavi, književnosti, književnosti mo-
Latić je preokupiran sudbinom rala i odgovornosti za svaku
svoje zemlje Bosne, napaćene napisanu riječ, književnosti,
zemlje koja je čitavo XX st. “naroda Knjige” i samim tim
stenjala pod opresivnim reži- vjere u Boga, u Njegov Zakon i
mima: četničkim, ustaškim i Sud. Iako obrađuje strašno teš-
komunističkim i ponovo četnič- ke teme, ovaj autor ne ostavlja
kom agresijom. Piščevi su likovi moralni čitaoca bez nade: njegovi junaci
titani: hafiz Puška i Stipan Galić, koji nisu samo bespomoćni proma-
stoički podnose Goli otok i zenički ka- trači zbivanja, već snažni borci
zamat; Nioba, koja, kao ostavljena udo- svoju učenost i, što je najvažnije, edeb, za svoja prava, za pravdu i istinu, a
vica partizanskog revolucionira, podnosi svoj vjerski odgoj. Susret bivšeg studen- protiv laži i zuluma. Ovo je književnost
Rankovića i Titu; Kamera iz pripovijet- ta sa svojim profesorom koji nosi krivi- koja odgaja, budi i osvješćuje. Pa iako
ke Na Kućištu, kad je propadivao opančar, cu za studentovo stradanje poslije dugo tako jasna i direktna, ona nije lišena
čiju strašnu sudbinu, toliko strašnu ne godina od jednog kobnog časa dešava se onog književnog čara – puna je ona ču-
mogu ni prepričati. Život u opkoljenom na Kabi. I profesor je hodžin sin kao i desnih metafora, jezičkih finesa, prelije-
Sarajevu pisac je prikazao prevalirajuće student, ali student je ostao vjeran babi pih lirskih pasaža i pjesničkih slika, što
u poetici psihološkog realizma, čak i svom islamu, plativši to gubitkom oka je svrstava u vrhunsku umjetnost. Dok
nadrealizma, slučaj Pastirice, slučaj lju- od udbaške okrutnosti i odležavši duge je nejasnoća sadržaja i stila danas možda u
di koji padaju u depresiju i šizofreniju u godine robije. Profesor je, pak, ideološki modi, govorio je Singer, piščeva ambicija
pripovijesti Crni magovi, ti svećenici cr- zastranio, izdao babinu ahmediju i babinu ostaje jasnoća... Nema opravdanja za za-
nih sila koji su, nakon prestanka četničke žrtvu za njega, služeći vjerno – to će tek mornu književnost koja ne privlači čitaoca,
opsade, osvojili Sarajevo i njime vladaju; kasnije saznati – svojim neprijateljima. ne uzdiže mu duh i ne pruža radost i utoči-
slučaj derviša i ždrijebeta u pripovijesti Profesor se pod starost pokajao i došao šte koje prava umjetnost uvijek nudi. Ovo
Ždrijebe najimpresivniji je umjetnički na Kabu... Radnja kulminira susretom je posebno važno, nastavlja Singer, pošto
dokument o stradanju bh. muslimana dva stara poznanika u haremu Kabe, gdje obrađujem jedinstvene ličnosti u jedinstvenim
u duhovnom i fizičkom smislu. počinje profesor svoju ispovijed u kojoj okolnostima, grupu ljudi koji su još uvijek
Ako bih se morao opredjeljivati za traži halala od svog studenta. Ali nekoliko zagonetka svijetu, a često i sebi samima – Je-
najbolju priču u ovoj knjizi, moj izbor detalja ove priče potpuno su me osvojili. vreje... Pa i mi, bh. muslimani, Bošnjaci,
pao bi na priču Sljedbenik Ernesta Blocha, Pisac postavlja profesora s one sli- kao da smo s ovom Latićevom knjigom
koja je jedno bolno svjedočenje o ideo- jepe strane studenta, štiteći ga tako od tek na početku odgonetanja zagonetki
loškim zabludama naših intelektualaca. poniženja, i ta perda koju je stavio iz- o nama i u nama, kao da smo tek poče-
U njoj je Latić pokazao sav raskoš svog među njih oslobodila je profesora da se li skidati zastore s istine o nama i našoj
spisateljskog talenta, svu erudiciju, svu najiskrenije izjada, da slobodno govori i domovini Bosni. n

STAV 12/3/2021 77