Page 56 - STAV broj 287

DRUŠTVO

U nedostatku stvarnosti

“MATRIX”

OBRAZOVANJE

Ako smatramo da je škola mnogo više od zbira informacija, planova i programa, matematičkih
operacija i fizičkih zakona kojima nas uči; ako smatramo da je ona platforma na kojoj
zasnivamo prijateljstva, učimo se razgovoru, zajedno jedemo, putujemo, bivamo ismijani i

povrijeđeni, pohvaljeni i odgurnuti – onda i sam koncept online nastave možemo smatrati
nečim što nema veze sa stvarnošću tog ljudskog iskustva. Da, i takva će nastava omogućiti
informiranje i učenje, ali će učenike zatvoriti u virtualna geta u kojima su igranje igrica i
školovanje jednako stvarna iskustva

Piše: Hamza RIDŽAL U vremenu “posvemašnje vladavine i asocira na nešto određeno, a sama veza
hamza@stav.ba slike, informatičkog znaka i medijskog između označitelja i označenog je proi-
zaposjedanja stvarnosti”, rečeno Baudri- zvoljna. Možda i najbolja potvrda tačnosti
llardovim jezikom, mediji prestaju biti ove tvrdnje jeste činjenica da ljudi govo-
rije nego je odlučio istražiti “koli- puki posrednici informacija, razbijajući re stotinama jezika, a da se u različitim
ko je doista duboka zečija rupa” i klasične modele komunikacije i odašilja- jezicima na različit način “označavaju”
propitati sve svoje znanje o svijetu nja poruke, te postaju glavnim agentima predmeti, procesi i ideje. Pojednostavljeno
Pkoji ga okružuje, Neo u kultnom stvaranja hiperrealnosti – u doslovnom rečeno, mi znamo šta mislimo pod riječ-
filmu Matrix u jednoj sceni drži knjigu Si- prijevodu naglašene verzije realnosti. ju “kruška” samo zato što pod tim ime-
mulakrumi i simulacija francuskog filozofa Naglašenost ovdje ne podrazumijeva in- nom ne mislimo na “prozor”, “asfalt” ili
i teoretičara Jeana Baudrillarda. Ovaj de- tenziviranje doživljaja stvarnosti što nas “tugu”. Značenje je, smatra De Saussure,
talj, ma kako naizgled bio sićušan, važan okružuje, već pomicanje granica u defi- u svojoj prirodi diferencijalno i ovisi is-
je trag za dešifriranje ovog čudesnog filma. niranju onog šta jeste stvarno. Ne govo- ključivo o razlikama među označiteljima.
Na nekim od ideja iznijetih u ovom dje- rimo, dakle, o “višku stvarnosti”, već o Baudrillard preuzima De Saussureo-
lu izgrađena je struktura ovog filma koji, novoj stvarnosti kojoj izmiče veza s po- ve ideje iz strukturne lingvistike, te od-
pretpostavljam, čestito mogu razumjeti javnim svijetom. mah na početku svog djela Simulakrumi
samo oni što su ozebli na vjetrometini Baudrillardovo najznačajnije djelo i simulacija postavlja odnose između zna-
postmoderne kulturne i društvene oluje. Simulakrumi i simulacija temelji se na ka, prezentacije i simulacije, te tezu o če-
Pojam simulakruma jedan je od te- razaranju odnosa između označitelja i tiri faze znaka. Ovisno o razini prikaza
meljnih pojmova postindustrijskog svi- označenog. Znakovi u postmodernom stvarnosti u nekom znaku, on razlikuje
jeta. Baudrillard ga koristi kao metapo- svijetu ne veže se za stvarnost, za ori- vjeran prikaz stvarnosti, distorziran pri-
jam našeg ukupnog savremenog iskustva, ginalne referente koje žele opisati, već kaz stvarnosti koji maskira ili naglaša-
kao svojevrsni označitelj episteme našeg egzistiraju kao kopija bez originala, po- va određene karakteristike, prikaz koji
vremena. Simulakrum je riječ latinskog mažući svijetu hiperrealnog da zavlada skriva nedostatak stvarnosti kroz vlasti-
porijekla (simulacrum – slika, san), a ko- našom svakodnevicom – zaključuje Bau- tu vizualnost i prikaz koji nema nikakve
risti se u značenju priviđenja, utvare, laž- drillard primijenivši modele struktural- veze sa stvarnošću. Takav prikaz, takva
ne slike. Simulakrumi su paralelne slike, ne lingvistike. slika koja prikazuje nešto čije referentno
imagološki entiteti koji nastoje biti za- Lingvističar Ferdinand de Saussure / označeno nije utemeljeno u stvarnosti,
mjena pojavnoj stvarnosti. Baudrillard postavio je distinkciju između onog “ozna- Baudrillard naziva simulakrumom. Era
ističe da postoji ogromna razlika između čenog” i “označitelja”, pri čemu je označi- simulakruma počinje u trećoj i kulmi-
simulacije i simulakruma. Simulacija je telj jezička apstrakcija u službi definiranja nira u četvrtoj fazi znaka, gdje znakovi
podražavanje stvarnih i realnih objekata ideje “označenog”, kao onog što označi- ne koreliraju s onim stvarnim čiji pri-
i procesa, dok simulakrum sam nastoji telj želi predstavljati. Drugim riječima, vid nastoje kreirati. Nastupa svekolika
postati objektom / procesom preuzima- simbolička struktura ili označitelj se nemogućnost između razlikovanja isti-
jući na sebe ulogu stvarnosti. kroz posebno definirane odnose referira nitog i lažnog, gurajući tu vrijednosnu

56 3/9/2020 STAV