Page 59 - STAV broj 287

dio na trgovačke odnose s Venecijom i na- bosanske državnosti, jer Bosna je kao osljepljivanja, paljenja brade i sl., a što je
puljskim kraljem. Ostale javne isprave ili društveno-politička zajednica nastala u većini evropskih feudalnih država tog
listine predstavljale su vlasteoske povelje još ranije, nego da je to dosad najstariji doba bilo primjenjivano u slučajevima
kojima su vladari darivali, odnosno dava- poznati dokument koji svjedoči postoja- krađe ili razbojništva.
li zemljišne posjede vlasteli ili potvrđivali nju jedne države s vrlo jasno definiranim Peto, u Bosni srednjeg vijeka nije po-
darivanja svojih prethodnika, od kojih je nadležnostima svakog organa vlasti. Oko stojala ni kazna lišenja slobode, pa čak ni
najveći dio sačuvan u arhivima Venecije. bana se već tada nalazio izvršni i prinudni kao zamjena za smrtnu kaznu, a koja se
Tekst kojim je započeto ovo izlaganje aparat vlasti na koji se on mogao osloniti spominje samo za krivično djelo nevje-
predstavlja transkript dijela Povelje koju je u provođenju garancija datih u Povelji. U re ili izdaje.
izdao “Culin magno bano Bosniae” davne vrijeme Kulina bana postoji i veliki sud, Šesto, pojedine grane privatnog prava
1189. godine, a koja pripada grupi najsta- a što razaznajemo iz natpisa na kamenu kao što su bračno i nasljedno pravo su po
rijih sačuvanih pravnih dokumenata sla- u obliku stupa pronađenog na lokalitetu svemu sudeći bile vrlo specifične samo za
venskih naroda pisan bosančicom, pismom Podbriježja, nedaleko od Zenice. Na nje- srednjovjekovnu Bosnu, a što dovoljno svje-
koje je bilo svojstveno “dobrim Bošnja- mu se spominje veliki sudija Građeša, ali doči o njenoj posebnosti. Tako je brak u
nima”, a koje susjedi svojataše nazivajući i sud koji znači pravnu sigurnost, slobo- Bosni imao necrkveni, odnosno laički ka-
ga “arvaticom”, tj. hrvatskom varijantom du i nezavisnost jedne države. Najzad, rakter. Zaključivan je po staroslavenskim
ćirilice ili čistom srpskom ćirilicom sred- tu je i dvorska kancelarija koja obično običajima, pošto su bosanski krstjani odbi-
njeg vijeka. Iako su ovo perfidni pokušaji predstavlja posljednju kariku u izgradnji jali da prihvate crkveni brak, što su u svo-
već mnogo puta viđenog srpsko-hrvatskog feudalne državne organizacije. Tako su jim žalbama konstatirali i franjevci pišući
atakovanja na povijest srednjovjekovne centralni organi vlasti srednjovjekovne zvaničnom Rimu da je osnovni problem
Bosne, valja naglasiti da je srednjovjekov- Bosne bili Sabor i ban, a od 26/27. okto- njihovih nastojanja da bosanske krstjane
na Bosna među svojim susjedima najsta- bra 1377, tj. krunidbe Tvrtka I za kralja pridobiju za katolicizam i nemogućnost
rija zemlja u kojoj se “hrvatska i srpska Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Pri- obavezivanja na crkveni brak.
formula” nikako nisu dale primijeniti. morja, dok su nosioci cjelokupne lokalne Sedmo, uloga Crkve bosanske bila je
Pored toga, valja imati u vidu i činjenicu uprave bili feudalci. specifična u odnosu na istočnu i zapad-
da su važan materijalni izvor prava sred- Nikad nismo kidisali na susjedne te- nu crkvu tog doba, pošto Crkva bosanska
njovjekovne Bosne i stećci, ti kameni ritorije i, kad bi u našoj historiji morali nije prihvatala poziciju feudalca niti cr-
spavači koji su nijemi svjedoci isključivo pronaći barem jedan takav čin, to bi mo- kvene posjede.
srednjovjekovne bosanske državnosti, na gao biti upravo čin Tvrtka I Kotromanića, Govoriti o Kulinu banu a ne spome-
koju su nam također atakovali susjedi i, koji je susjedne teritorije Srbije, Kotora i nuti 8. april 1203. godine, datum kad je na
nažalost, uspjeli upisivanjem stećaka na Dalmacije osvajao i priključivao Bosni bez Bilinom polju Kulin učinio akt abjuracije,
UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine činjena zločina, u trenucima kad su vlast gotovo je pa nemoguće. Naime, baš u pe-
kao spomenike kulture BiH, Srbije, nad tim dijelovima gubili ugarski kralje- riodu kad je Bosna postala općeugledna i
CG i Hrvatske. Kojeg li paradok- vi ili nakon izumiranja i posljednjeg na- prostrana zemlja, obuhvatajući krajeve od
sa... Na listi se nalazi ukupno 30 sljednika dinastije Nemanjića, cara (ca- Drine do Grmeča, protežući se preko Soli
nekropola, od kojih se 22 nalaze rića) Uroša. i Usore te preko nekih župa na srednjem
na teritoriju Bosne i Hercego- Po mnogo čemu smo mi, “dobri Boš- Vrbasu, odnosno Donjih Kraja oko Sane,
vine, po 3 na području Srbije i njani”, živjeli u specifičnoj državi u odno- papu Inočentija III je zetski knez Vukan,
Crne Gore i 2 na teritoriju su na naše susjede u tom periodu. Prvo, stariji sin velikog raškog župana Stefana
Hrvatske. Pogledamo li za razliku od evropskih vladara tog doba, Nemanje, izvijestio o herezi u Bosni za
pažljivije, vidjet ćemo srednjovjekovni bosanski vladari na pozi- koju se vjerovatno i mnogo prije toga znalo.
da su i ta područja u ciju nisu dolazili principom primogenitu- Papa se odmah obratio ugarsko-hrvatskom
susjednim nam dr- re ili majorata nego pristankom vlastele, kralju Emeriku tražeći od njega da inter-
žavama bila dijelom krupne vlastele, a koja je skoro cjelokupni venira kako bi bosanska hereza u korijenu
srednjovjekovne Bo- period srednjovjekovne Bosne vladare dr- bila sasječena. Međutim, mudrom i hra-
sne, pa smo tako svoje žala pod kontrolom, utječući na donoše- brom odlukom Kulin ban je otvorio vrata
bogatstvo podijelili s nje njihovih odluka. To je vidljivo nakon svoje zemlje za papinog izaslanika Ivana
drugima, nedovoljno smrti Tvrtka I, dok će najjasnije doći do de Kazamarisa, kojeg je pozvao da izvidi
spremno dočekujući izražaja u periodu krize i rastakanja bo- stanje i da ga pouči hrišćanskoj vjeri. Taj
te atake na bošnjač- sanske državnosti sredinom XV stoljeća. mudri državnički potez nam mnogo toga
ki identitet i državu Drugo, obaveze vlastele prema vladaru kazuje. Međutim, već 1402. veliki vojvoda
Bosnu. Ono što mo- u srednjovjekovnoj Bosni očito nisu po- Hrvoje Vukčić Hrvatinić podređuje sistem
ramo imati u vidu je- stojale kao u tadašnjim evropskim feudal- sebi, a bosanskog kralja Ostoju vodi sa so-
ste činjenica da ataci nim državama s jakom centralnom vlašću. bom prilikom posjeta drugim vladarima,
na našu državu i našu Treća posebnost bosanske varijante a kako bi legitimizirao svoju autoritarnu
kulturnu baštinu traju srednjovjekovnog kraljevstva ogleda se i anarhističku samovlast, što će ga kasni-
i dalje, te da im se sve u činjenici da nikad nije usvojen prin- je vrlo skupo koštati, pošto se za pomoć u
više moramo suprot- cip primoge niture u nasljeđivanju, nego odbrani od Sigismunda Luksemburškog
stavljati znanjem, mu- se titula prenosila unutar porodice, ali uz za pomoć morao obratiti osmanskom sul-
drošću i odvažnošću. mogućnost da pređe i na bočne ogranke. tanu Muratu II. Koliki značaj ima Pove-
Da bismo spre- Četvrto, u odnosu na okolne feudal- lja Kulina bana upućena Dubrovčanima
mno branili naš kul- ne države, u Bosni nisu postojale, a niti 1189. godine, svjedoči državnički potez
turni identitet, trebamo su bile poznate razne tjelesne kazne u Murata II, koji je 1442. godine, skoro 20
znati da Povelja Kuli- vidu batinanja, mučenja, sakaćenja u ra- godina prije zvaničnog Fatihovog osvaja-
na bana nije rodni list znim oblicima od odsijecanja ruke do nja Bosne, izdao pismo, tj. Povelju kojom

STAV 3/9/2020 59